[OTVORENO PISMO PROFESORICI PEOVIĆ IZ RADNIČKE FRONTE]

 

Poštovana gospođo prof. dr. Peović,

 

obraćam Vam se u ime Hrvatske javnobilježničke komore kao članici Radničke fronte te molim da u okviru svojih aktivnosti informirate i članove svoje stranke s sadržajem ovog pisma. Vjerujem da ćete kao članica akademske zajednice koja teži istini i korektnosti u komunikaciji, dobronamjerno razumjeti motive i sadržaj ovog pisma.

 

Naime, na Facebook stranici Radničke fronte je objavljen tekst „DA besplatna ovjera ugovora NE preskupi javni bilježnici“. Navedeni tekst sadrži niz netočnih podataka, a napisan je na način koji je uvredljiv za javnobilježničku službu i sve javne bilježnike.

 

Javnobilježnička služba u obliku latinskog notarijata kakav je u RH, postoji i u 22 države članice EU, te predstavlja dio pravosuđa, i to preventivnog pravosuđa. Postoji iz razloga što ostvaruje društveno koristan cilj da se pravnom prevencijom poveća pravna sigurnost, te umanji broj budućih sporova. Uz to je javni bilježnik i povjerenik suda u ostavinskim postupcima i na oba se ta načina umanjuje opterećenje sudova koji se bave spornim, odnosno parničnim postupcima.

 

U EU djeluje 40 000 javnih bilježnika, sa preko 200.000 zaposlenika i njihov doprinos ekonomijama u državama članicama je mjerljiv i ekonometrijski. Krovna organizacija u EU je CNUE (Vijeće notarijata EU).

 

Jedno od zajamčenih ljudskih prava je i pristup učinkovitom pravosuđu i tu javni bilježnici imaju važnu i odgovornu ulogu. U vrijeme primjene propisa EU kao i nacionalnih propisa, kada je mnogo prekograničnih poslova, ostavina i bračnih predmeta (u EU npr. 15% parova ima neki od elementata inozemnosti), dodatna uloga javnih bilježnika je na olakšavanju provedbe tih postupaka.

 

Javnobilježnička služba u obliku latinskog notarijata je na području današnje RH postojala od ranog srednjeg vijeka, a ukinuta je u vrijeme režima takozvane Nezavisne države Hrvatske. Do ponovne uspostave latinskog notarijata 1995. g. u RH nije postojala janvobilježnička funkcija, a državni činovnici su samo ovjeravali potpise i preslike. U pravilu je i u drugim europskim državama u vrijeme totalitarnih režima, a osobito u vrijeme nacizma bio velik pritisak na javnobilježničku službu, jer režimu nije odgovaralo da postoji javna služba kojoj se mogu obratiti svi građani, bez obzira na njihov vjerski, građanski, rasni ili drugi status.

 

Naravno da svaka služba ima prostora za poboljšanja i na tome sustavno radimo kroz Komoru i kroz rad svakog javnog bilježnika. U sklopu digitalizacije pravosuđa u EU i RH nastoji se javnobilježničku službu i uporabom IT-a učiniti dostupnijom građanima, a pri tome sačuvati i savjetodavnu ulogu javnih bilježnika kao u sastavu javnih isprava. Nova funkcija javnobilježničke službe je i poduzimanje mjera sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma, kao i u ostalim državama EU.

 

Budući da Etički kodeks Vaše stranke propisuje kako „Međusobni odnosi članova/ica, odnosno svi oblici komunikacije moraju se temeljiti na uzajamnom poštovanju, povjerenju, suradnji, pristojnosti, odgovornosti i strpljenju te su članovi/ce dužni/e izbjegavati svako neprimjereno ponašanje.“ uvjerena sam da će informacije koje sam Vam iznijela doprinijeti da se ni prema javnim bilježnicima ali niti prema bilo kojoj drugoj skupini u buduće ne iznose neistine i uvrede, pogotovo u javnom prostoru kakav su društvene mreže.

 

No, sekundarno je to što je tekst uvredljiv. Primarno je to što dezinformira javnost navođenjem neistina, a vjerujem da niti jedno od toga nije mogla biti namjera autora teksta niti stranke koja je tekst objavila.

 

Pozdravljam Vas s poštovanjem,

 

Zvijezdana Rauš-Klier, predsjednica Hrvatske javnobilježničke komore

 

Pronađite ured

Pretraživanje ureda javnih bilježnika prema mjestu, radnom vremenu i nazivu.

Više...

Upisnici

Upisnici razvijeni od strane HJK i Ministarstva pravosuđa RH.

Više

JAVNI BILJEŽNIK I JAVNOBILJEŽNIČKA SLUŽBA

Javni bilježnik je:

  • diplomirani pravnik s položenim pravosudnim i javnobilježničkim ispitom i
  • s potrebnim iskustvom
  • osoba javnog povjerenja
  • samostalan i neovisan nositelj javne službe
  • nepristrani povjerenik stranaka

Članstva i međunarodna suradnja

Održavanjem međunarodnog kolokvija završen projekt „Jačanje pravosudne suradnje u primjeni Uredbe o nasljeđivanju u Hrvatskoj i Sloveniji“/„Enhancing Judicial Cooperation on the Implementation of the

U sklopu projekta CISUR dana 3. srpnja 2020. održan je završni događaj – međunarodni kolokvij o primjeni Uredbe (EU) br. 650/2012 o nasljeđivanju u Hrvatskoj i Sloveniji. Međunarodni kolokvij održan je putem zoom aplikacije, a okupio je predstavnike sudstva, javnog bilježništva, odvjetništva, ministarstava nadležnih za pravosuđe i akademske zajednice iz Hrvatske i Slovenije. Na tom kolokviju sudjelovali su i predstavnici Vijeća notarijata Europske unije (CNUE) i Europske pravosudne mreže u građanskim i trgovačkim stvarima (EJN).

Program rada pripremili su projektni eksperti, prof. emeritus Mihajlo Dika, izv.prof.dr.sc. Slađana Aras Kramar i pravna ekspertica iz Slovenije, kolegica Katarina Vučko.

Nakon predstavljanja rezultata projekta, uslijedilo je uvodno izlaganje s osvrtom na Europsku potvrdu o nasljeđivanju (raspravljena određena pitanja uz njezino izdavanje, osobe ovlaštene zahtijevati njezino izdavanje, stranke postupka, troškove izdavanja, rok važenja ovjerenih preslika i postupanje nakon isteka važenja ovjerenih preslika Potvrde, kao i uz ispravak, izmjenu ili opoziv i privremenu obustavu učinaka Potvrde; različita praksa nadležnih tijela u slučaju zahtjeva i provedbe odgovarajućih upisa prava na imovini na temelju Potvrde, u prvom redu, na nekretninama u zemljišne knjige).

Rasprava se održala u sklopu dvije teme panel diskusija:

  1. Uspostava posebnog EU registra i Uredba (EU) br. 650/2012 o nasljeđivanju 
  2. Promjene nacionalnog implementacijskog zakonodavstva i ujednačenu primjenu Uredbe (EU) br. 650/2012 o nasljeđivanju – hrvatska i slovenska perspektiva   

Važno je naglasiti da je glavna svrha održavanja međunarodnog kolokvija bila okupiti relevantne predstavnike svih aktera koji sudjeluju u području primjene navedene Uredbe u dvije države članice EU, raspraviti najvažnije izazove navedene u projektnim preporukama u odnosu na primjenu Uredbe o nasljeđivanju te donijeti zajedničke zaključke koji mogu ponuditi rješenja prepoznatih i definiranih problema iz pravne prakse, vodeći računa o interesima svakog aktera posebno. Preporuke su svi sudionici dobili unaprijed što je omogućilo dobru pripremu panelista i uspješno završavanje projekta CISUR donošenjem zaključaka u odnosu na moguće zakonodavne promjene i ujednačeniju primjenu Uredbe EU o nasljeđivanju.


Više...

Projekt „CISUR – Jačanje pravosudne suradnje u primjeni Uredbe o nasljeđivanju u Hrvatskoj i Sloveniji“ – Edukacija sudaca, javnih bilježnika i odvjetnika o primjeni Uredbe (EU) o nasljeđivanju u Hrva

U sklopu projekta „Jačanje pravosudne suradnje u primjeni Uredbe o nasljeđivanju u Hrvatskoj i Sloveniji/Enhancing Judicial Cooperation on the Implementation of the Succession Regulation in Croatia and Slovenia – CISUR“, na temelju analize, istraživanja, diksusije i preporuka u odnosu na probleme u pravnoj praksi, ekspertni tim projekta pripremio je i održao edukaciju pravnih stručnjakinja i stručnjaka o primjeni Uredbe (EU) br. 650/2012 o nasljeđivanju – od kurikuluma do obrade i izlaganja pojedinih tematskih cjelina ali i slučajeva za radionički tip edukacije. Također, izrađen je „Vodič za primjenu Uredbe (EU) br. 650/2012 o nasljeđivanju“, instruktivni priručnik, koji je korišten kao glavni edukativni materijal (na engleskom, hrvatskom i slovenskom jeziku).

Edukacija je provedena putem pilot treninga i online tečaja u obje zemlje.

Interaktivni pilot trening za hrvatske pravne praktičare (suce, javne bilježnike i odvjetnike) održan je 15. i 16. svibnja 2020., putem zoom aplikacije, u kojem su pojedine tematske cjeline obradile predstavnice akademske zajednice, izv. prof. dr. sc. Slađana Aras Kramar i izv. prof. dr. sc. Aleksantra Maganić, dok su slučajeve pripremili i obradili pravni praktičari: Renata Košir Skračić, sutkinja Općinskog građanskog suda u Zagrebu, Denis Krajcar, javni bilježnik i Dora Boras Grubić, odvjetnica. Na dvodnevnom pilot treningu sudjelovalo je 22 sudionika. Izvješće o pilot treningu

Koristeći se istim edukativnim materijalom s pilot treninga, uz popratne video snimke izlaganja predavača, izrađen je i online tečaj o primjeni Uredbe (EU) br. 650/2012 o nasljeđivanju u Hrvatskoj, namijenjen također sucima/sudskim savjetnicima, javnim bilježnicima/javnobilježničkim prisjednicima i odvjetnicima, diljem Hrvatske. Tečaj se izvodi putem sustava za e-učenje MoD (moodle), Sveučilišnog računskog centra SRCE, u suradnji s Pravosudnom akademijom, Javnobilježničkom akademijom i Odvjetničkom akademijom.  

U Sloveniji je interaktivni pilot trening za suce, javne bilježnike i odvjetnike održan 11. i 12. lipnja 2020., također putem zoom aplikacije, te je u njemu sudjelovalo 27 sudionika. Trening su održali sutkinja Nadja Podobnik Oblak, javna bilježnica Nataša Erjavec, odvjetnica Petja Plauštajner i odvjetnica dr. Nana Weber. Izvješće o pilot treningu

Također je izrađen online tečaj o primjeni Uredbe (EU) br. 650/2012 o nasljeđivanju u Sloveniji, koji se izvodi u suradnji s Notarskom zbornicom Slovenije i Akademijom Odvjetničke zbornice Slovenije, putem moodle sustava Akademske i istraživačke mreže ARNES. Tečaj je namijenjen sucima, javnim bilježnicima i odvjetnicima u Sloveniji, a također sadrži edukativni materijal i video snimke izlaganja predavača s održanog pilot treninga.


Više...

Informacija za građanke i građane zemalja članica EU za slučaj nasljeđivanja imovine u inozemstvu - projekt "CISUR"

U sklopu projekta CISUR, u kojem je Hrvatska javnobilježnička komora jedan od partnera, izrađen je dokument o nasljeđivanju s prekograničnim obilježjem, kao Informacija za građanke i građane zemalja članica EU za slučaj nasljeđivanja imovine u inozemstvu.

Pomoću ovog dokumenta građanke i građani zemalja članica EU mogu pronaći odgovore na pravna pitanja koja se pojavljuju u slučaju kada se nađu u ulozi nasljednika imovine u inozemstvu, kao i informirati se o mogućnostima uređivanja svoje imovine za slučaj smrti, primjenjujući Uredbu (EU) br. 650/2012 o nasljeđivanju. Autorice kroz tekst objašnjavaju pojam nasljeđivanja s prekograničnim obilježjem te daju osnovne informacije o ostavinskom postupku i primjeni mjerodavnog prava prilikom takvog nasljeđivanja, kako koristiti odluku ili javnu ispravu koju je donijela jedna država članica u drugoj državi članici te koje mogućnosti nasljednicima pruža Europska potvrda o nasljeđivanju.

Za sve detalje o samom projektu, informacije se mogu dobiti na web stranici Hrvatskog pravnog centra, nositelja projekta CISUR, na ovoj poveznici.

 


Više...

Postupanje javnih bilježnika kod ovjere javnobilježničkog akta i potvrdom privatne isprave (solemnizacije) Anexa ugovora o kreditu o produženju otplate roka kredita u vrijeme pandemije COVID-19

Na teme­lju članka 169. stavak 1. Zakona o javnom bi­lježništvu (»Narodne novine« br. 78/93 i 29/94) utvrđujem pročišćeni tekst Pravilnika o privremenoj javnobi­lježničkoj tarifi.

Pročišćeni tekst Pravilnika o privremenoj javnobi­lježničkoj tarifi obuhvaća Pravilnik o privremenoj javnobi­lježničkoj tarifi (»Narodne novine«, br. 38/94), te ­nje­gove izmjene i dopune objav­ljene u »Narodnim novinama« br. 82/94 i 52/95. 

PRAVILNIK O PRIVREMENOJ JAVNOBILJEŽNIČKOJ TARIFI (PROČIŠĆENI TEKST)


Više...