[OTVORENO PISMO PROFESORICI PEOVIĆ IZ RADNIČKE FRONTE]

 

Poštovana gospođo prof. dr. Peović,

 

obraćam Vam se u ime Hrvatske javnobilježničke komore kao članici Radničke fronte te molim da u okviru svojih aktivnosti informirate i članove svoje stranke s sadržajem ovog pisma. Vjerujem da ćete kao članica akademske zajednice koja teži istini i korektnosti u komunikaciji, dobronamjerno razumjeti motive i sadržaj ovog pisma.

 

Naime, na Facebook stranici Radničke fronte je objavljen tekst „DA besplatna ovjera ugovora NE preskupi javni bilježnici“. Navedeni tekst sadrži niz netočnih podataka, a napisan je na način koji je uvredljiv za javnobilježničku službu i sve javne bilježnike.

 

Javnobilježnička služba u obliku latinskog notarijata kakav je u RH, postoji i u 22 države članice EU, te predstavlja dio pravosuđa, i to preventivnog pravosuđa. Postoji iz razloga što ostvaruje društveno koristan cilj da se pravnom prevencijom poveća pravna sigurnost, te umanji broj budućih sporova. Uz to je javni bilježnik i povjerenik suda u ostavinskim postupcima i na oba se ta načina umanjuje opterećenje sudova koji se bave spornim, odnosno parničnim postupcima.

 

U EU djeluje 40 000 javnih bilježnika, sa preko 200.000 zaposlenika i njihov doprinos ekonomijama u državama članicama je mjerljiv i ekonometrijski. Krovna organizacija u EU je CNUE (Vijeće notarijata EU).

 

Jedno od zajamčenih ljudskih prava je i pristup učinkovitom pravosuđu i tu javni bilježnici imaju važnu i odgovornu ulogu. U vrijeme primjene propisa EU kao i nacionalnih propisa, kada je mnogo prekograničnih poslova, ostavina i bračnih predmeta (u EU npr. 15% parova ima neki od elementata inozemnosti), dodatna uloga javnih bilježnika je na olakšavanju provedbe tih postupaka.

 

Javnobilježnička služba u obliku latinskog notarijata je na području današnje RH postojala od ranog srednjeg vijeka, a ukinuta je u vrijeme režima takozvane Nezavisne države Hrvatske. Do ponovne uspostave latinskog notarijata 1995. g. u RH nije postojala janvobilježnička funkcija, a državni činovnici su samo ovjeravali potpise i preslike. U pravilu je i u drugim europskim državama u vrijeme totalitarnih režima, a osobito u vrijeme nacizma bio velik pritisak na javnobilježničku službu, jer režimu nije odgovaralo da postoji javna služba kojoj se mogu obratiti svi građani, bez obzira na njihov vjerski, građanski, rasni ili drugi status.

 

Naravno da svaka služba ima prostora za poboljšanja i na tome sustavno radimo kroz Komoru i kroz rad svakog javnog bilježnika. U sklopu digitalizacije pravosuđa u EU i RH nastoji se javnobilježničku službu i uporabom IT-a učiniti dostupnijom građanima, a pri tome sačuvati i savjetodavnu ulogu javnih bilježnika kao u sastavu javnih isprava. Nova funkcija javnobilježničke službe je i poduzimanje mjera sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma, kao i u ostalim državama EU.

 

Budući da Etički kodeks Vaše stranke propisuje kako „Međusobni odnosi članova/ica, odnosno svi oblici komunikacije moraju se temeljiti na uzajamnom poštovanju, povjerenju, suradnji, pristojnosti, odgovornosti i strpljenju te su članovi/ce dužni/e izbjegavati svako neprimjereno ponašanje.“ uvjerena sam da će informacije koje sam Vam iznijela doprinijeti da se ni prema javnim bilježnicima ali niti prema bilo kojoj drugoj skupini u buduće ne iznose neistine i uvrede, pogotovo u javnom prostoru kakav su društvene mreže.

 

No, sekundarno je to što je tekst uvredljiv. Primarno je to što dezinformira javnost navođenjem neistina, a vjerujem da niti jedno od toga nije mogla biti namjera autora teksta niti stranke koja je tekst objavila.

 

Pozdravljam Vas s poštovanjem,

 

Zvijezdana Rauš-Klier, predsjednica Hrvatske javnobilježničke komore

 

Pronađite ured

Pretraživanje ureda javnih bilježnika prema mjestu, radnom vremenu i nazivu.

Više...

Upisnici

Upisnici razvijeni od strane HJK i Ministarstva pravosuđa RH.

Više

JAVNI BILJEŽNIK I JAVNOBILJEŽNIČKA SLUŽBA

Javni bilježnik je:

  • diplomirani pravnik s položenim pravosudnim i javnobilježničkim ispitom i
  • s potrebnim iskustvom
  • osoba javnog povjerenja
  • samostalan i neovisan nositelj javne službe
  • nepristrani povjerenik stranaka

Članstva i međunarodna suradnja

Informacija za građanke i građane zemalja članica EU za slučaj nasljeđivanja imovine u inozemstvu - projekt "CISUR"

U sklopu projekta CISUR, u kojem je Hrvatska javnobilježnička komora jedan od partnera, izrađen je dokument o nasljeđivanju s prekograničnim obilježjem, kao Informacija za građanke i građane zemalja članica EU za slučaj nasljeđivanja imovine u inozemstvu.

Pomoću ovog dokumenta građanke i građani zemalja članica EU mogu pronaći odgovore na pravna pitanja koja se pojavljuju u slučaju kada se nađu u ulozi nasljednika imovine u inozemstvu, kao i informirati se o mogućnostima uređivanja svoje imovine za slučaj smrti, primjenjujući Uredbu (EU) br. 650/2012 o nasljeđivanju. Autorice kroz tekst objašnjavaju pojam nasljeđivanja s prekograničnim obilježjem te daju osnovne informacije o ostavinskom postupku i primjeni mjerodavnog prava prilikom takvog nasljeđivanja, kako koristiti odluku ili javnu ispravu koju je donijela jedna država članica u drugoj državi članici te koje mogućnosti nasljednicima pruža Europska potvrda o nasljeđivanju.

Za sve detalje o samom projektu, informacije se mogu dobiti na web stranici Hrvatskog pravnog centra, nositelja projekta CISUR, na ovoj poveznici.

 


Više...

Postupanje javnih bilježnika kod ovjere javnobilježničkog akta i potvrdom privatne isprave (solemnizacije) Anexa ugovora o kreditu o produženju otplate roka kredita u vrijeme pandemije COVID-19

Na teme­lju članka 169. stavak 1. Zakona o javnom bi­lježništvu (»Narodne novine« br. 78/93 i 29/94) utvrđujem pročišćeni tekst Pravilnika o privremenoj javnobi­lježničkoj tarifi.

Pročišćeni tekst Pravilnika o privremenoj javnobi­lježničkoj tarifi obuhvaća Pravilnik o privremenoj javnobi­lježničkoj tarifi (»Narodne novine«, br. 38/94), te ­nje­gove izmjene i dopune objav­ljene u »Narodnim novinama« br. 82/94 i 52/95. 

PRAVILNIK O PRIVREMENOJ JAVNOBILJEŽNIČKOJ TARIFI (PROČIŠĆENI TEKST)


Više...

Godišnje izvješće CNUE za 2019. godinu

Vrijedno je pročitati izvješće CNUE za prošlu godinu koje je obavljeno 26. veljače 2020. i dostupno je na stranicama CNUE. Detaljno izvješće moguće je pogledati na stranici: http://www.notaries-of-europe.eu/files/publications/an gdje se može preuzeti i u PDF formatu.
Na stranici 15 ovog izvješća spominje se i susret predsjednika CNUE-a Pierre-Luc Vogela s hrvatskim ministrom pravosuđa Draženom Bošnjakovićem i predsjednicom Hrvatske javnobilježničke komore Zvjezdanom Rauš-Klier.
Zanimljivo je i pogledati pregled svih javnobilježničkih komora i podatke o broju bilježnika u pojedinoj komori. Na kraju je i pregled rukovodstva CNUE i poruka novoizabranog predsjednika CNUE za 2020. godinu Georgiosa Rouskasa.


Više...

Cristina Noemi Armella izabrana za predsjednicu Međunarodne unije latinskog notarijata (UINL)

Cristina Noemi Armella prva je žena predsjednica UINL. Izabrana je na Općoj skupštini UINL-a na 29. Međunarodnom kongresu u indonezijskom gradu Džakarti, 27. studenog 2019. za razdoblje od 2020. do 2022.


Više...