Odabir shema boja prikaza portala radi bolje pristupačnosti Pristupačnost i prilagodba izgleda: Uzak prikaz portala (za niske razlučivosti)Pristupačnost i prilagodba izgleda: Prikaz srednje širinePristupačnost i prilagodba izgleda: Potpune širina prikaza (100%)Pristupačnost i prilagodba izgleda: Portal se prikazuje u standardnoj veličini slovaPristupačnost i prilagodba izgleda: Prikaz s uvećanim slovimaPristupačnost i prilagodba izgleda: Kliknite za prikaz portala sa slovima najveće veličine
 Traži          Prijava
Javni bilježnik i javnobilježnička služba

Naziv bilježnik ili notar potječe od latinske riječi notarius, što znači pisar. Uobičajeni je naziv javni bilježnik - notarius publicus.


U prošlosti, (a slično je i danas), nakon završenog pravničkog školovanja dobivao se poseban privilegij od nadležnih viših vlasti za obavljanje javnobilježničkih poslova. Tako je javni bilježnik stjecao pravo obavljati poslove u kancelarijama gradskih komuna, feudalaca, sudova i vladara. On je sastavljao javne isprave o pravnim poslovima, a svojim je potpisom i notarskim znakom jamčio njihovu vjerodostojnost i pravni učinak.
Prve vijesti o bilježništvu potječu iz antičkog doba. Službeni notari postojali su u starom Rimu, te helenističkom svijetu i Bizantskom carstvu.


Notarsku službu preuzeli su i europski narodi.


Kada je u XII. st. bilježnička isprava stekla javnu vjeru, bilježništvo je bilo prihvaćeno i kod Hrvata. Posebno to vrijedi za primorske gradove, otočke komune, Istru, Dalmaciju i Dubrovačku Republiku. Prvi notari u Dubrovniku javljaju se već u XI stoljeću, a spominju se i u Statutu grada Dubrovnika iz 1272. god.
Javnobilježnička služba održala se sve do II svjetskog rata kada je ukinuta, a ponovno se javno bilježništvo - notarijat čistog (latinskog) tipa, onakvo kakvo danas poznaje pretežni dio Zapadne i Srednje kontinentalne Europe uvodi u Republiku Hrvatsku Zakonom o javnom bilježništvu od 29.VII.1993. god.

Danas JAVNI BILJEŽNIK - obavlja javnu - javnobilježničku službu

JAVNI BILJEŽNIK je:

  • diplomirani pravnik s položenim pravosudnim i javnobilježničkim ispitom i
  • s potrebnim iskustvom
  • osoba javnog povjerenja
  • samostalan i neovisan nositelj javne službe
  • nepristrani povjerenik stranaka


JAVNOBILJEŽNIČKA SLUŽBA sastoji se u:

  • službenom sastavljanja i izdavanja javnih isprava o pravnim poslovima, izjavama i činjenicama na kojima se utemeljuju prava
  • službenom ovjeravanju privatnih isprava
  • primanju na čuvanje isprava, novca i predmeta od vrijednosti radi predaje drugim osobama ili nadležnim tijelima
  • obavljanju po nalogu sudova ili drugih javnih tijela postupaka određenih zakonom

JAVNOBILJEŽNIČKE ISPRAVE su:

  • javnobilježnički akti (isprave o pravnim poslovima i izjavama koje su sastavili javni bilježnici)
  • javnobilježnički zapisnici (zapisnici o pravnim radnjama koje su obavili ili kojima su bili nazočni javni bilježnici)
  • javnobilježničke potvrde (potvrde o činjenicama koje su posvjedočili javni bilježnici)

Javnobilježničke isprave imaju snagu javnih isprava.
Javne isprave imaju jaču dokaznu snagu od ostalih (privatnih) isprava.
Za javnu isprave smatra se da potječe od onoga tko je na njoj označen kao izdavatelj i da je istinito ono što se u njoj potvrđuje ili određuje - dok se ne dokaže protivno.
Javnobilježnički akt (kao i privatna isprava na kojoj je samo ovjeren potpis) može biti i ovršna isprava - isprava ne temelju koje se može neposredno provesti ovrha - bez vođenja parničnog postupka.

Potvrđivanje privatnih isprava (solemnizacija)
Sudionici u pravnom poslu za kojeg nije predviđena obvezatna forma javnobilježničkog akta, mogu zatražiti od javnog bilježnika da potvrdi njihove privatne isprave o tom poslu. Tako potvrđena isprava ima snagu javnobilježničkog akta, a uz ispunjene pretpostavaka određenih u sadržaju ima i snagu ovršne isprave.

JAVNI BILJEŽNIK - NEPRISTRANI POVJERENIK STRANAKA

Javni bilježnik ne zastupa stranke. On nije odvjetnik. On je iskusan i stručan povjerenik (sviju) stranaka. Njegov je cilj pomoći im da urede svoje odnose na kvalitetan način kako bi se izbjegli dugotrajni i skupi sporovi.
Pri tome on je nepristran - ne postupa u interesu pojedine stranke, već u cilju jamstva pravne sigurnosti i ne smije, bez valjana razloga, uskratiti poduzimanje službenih radnji.
On je dužan čuvati kao tajnu ono što je saznao u obavljanju svoje službe. Javni bilježnik odgovara za štetu strankama koju prouzroči povredom svoje službene dužnosti.

DJELOKRUG RADA JAVNOG BILJEŽNIKA:

  1. Sastavlja javnobilježničke akte koji su potrebni je za pravnu valjanost:
    • ugovora o raspolaganju imovinom maloljetnih osoba i osoba kojima je oduzeta poslovna sposobnost;
    • darovnih ugovori bez prave predaje stvari u neposredni posjed daroprimatelja;
    • svih pravnih poslova (npr. ugovore, punomoći, izjave, suglasnosti i dr.) medu živima koje osobno poduzimaju slijepi ili gluhi koji ne znaju čitati, ili nijemi koji ne znaju pisati;
  2. Sastavlja akte u svezi osnivanja i drugim statusnim pitanjima trgovačkih društava, npr:
    • akata o osnivanju društva ograničene odgovornosti;
    • ugovora o prijenosu poslovnog udjela u trgovačkom društvu;
    • izjava o prihvaćanju postavljenja za člana uprave - direktora društva;
    • izjava kod osnivanja dioničkog društva, o usvajanju statuta, o osnivanju društva i preuzimanju obveze uplate dionica:
    • obvezatno sastavlja Zapisnike sa glavnih skupština dioničkih društava.
  3. Sastavlja:
    • zapisnik o pravnim radnjama koje je obavio ili kojim radnjama je bio nazočan, po zahtjevu stranaka;
    • zapisnik i potvrđuje zaključke skupština i drugih tijela;
    • javne oporuke ,
    • ugovore o doživotnom uzdržavanju,
    • ugovore o ustupu i raspodjeli imovine za života,
  4. Posvjedočuje (potvrđuje) činjenice:
    • o istovjetnosti preslika (prijepisa) sa izvornikom;
    • o istinitosti podataka u izvodu iz trgovačkih ili poslovnih knjiga;
    • o istinitosti potpisa ili rukoznaka na pismenima;
  5. Izdaje potvrde:
    • o vremenu kada je isprava predočena njemu ili u njegovoj nazočnosti drugoj stranci;
    • o životu;
    • o ovlasti za zastupanje, ako ta ovlast proizlazi iz sudskog ili sličnog registra;
    • o drugim činjenicama koje proizlaze iz kojeg javnog registra: o postojanju i sjedištu neke pravne osobe, o promjeni tvrtke, o statusnim promjenama i drugim pravno relevantnim činjenicama.
  6. Priopćava izjave:
    • o učinjenoj opomeni, otkazu, ponudi i druge izjave koje jedna strana daje na znanje drugoj da bi postigla kakav pravni učinak;
    • jedne stranke prema drugoj, npr. ponudu plaćanja, predaje ili preuzimanja kakve isprave ili drugih stvari; O učinjenom priopćenju izdaje i potvrdu stranci koja je službenu radnju zatražila i protivnoj stranci, kada ova to zatraži.
  7. Prima na čuvanje isprave, novac i predmete od vrijednosti, radi njihove predaje drugim osobama i nadležnim tijelima.
  8. Protestira mjenice, čekove i druge vrijednosne papire.
  9. Obavlja i druge poslove predviđene Zakonom, a po nalogu sudova i drugih javnih tijela obavlja i druge radnje i provodi postupke određene Zakonom (primjerice. provodi ostavinske postupke, provodi pojedine radnje u ovršnom postupku i dr.)


Javni bilježnik je ovlašten u formi javnobilježničkog akta sastavljati i sve ostale pravne poslove, čime takvi ugovori dobivaju značaj javnih isprava, a pod određenim pretpostavkama i snagu ovršnih isprava.
Nadalje, javni bilježnik ovlašten je zaključivati sporazume vjerovnika i dužnika radi osiguranja novčanog potraživanja (osobito kod zajmova - kredita), koji ima snagu sudske nagodbe. pa u slučaju nevraćanja ili zakašnjenja u vraćanju vjerovnik ne treba voditi parnicu, jer sporazum postaje ovršan (izvršan). Sporazumom se:

  • zasniva založno pravo na stvarima i pravima dužnika, kao što su: nekretnine (sporazum o hipoteci); pokretne stvari; novčana potraživanja, primanja dužnika po osnovu ugovora o radu ili službi, po osnovu mirovina, invalidnina i naknada izgubljene zarade, tražbine koje dužnik ima na računu kod banaka ili na štednim knjižicama, tražbine da se predaju ili isporuče pokretne stvari ili da se predaju nekretnine, druga imovinska odnosno materijalna prava, isprave o dionicama i o drugim vrijednosnim papirima, te njihovo povjeravanje na čuvanje, dionice za koje nisu izdane isprave o dionicama, te udjeli, odnosno poslovni udjeli u društvima;
  • osigurava tražbine prijenosom vlasništva na stvarima, prijenosom prava, prijenosom dionica, udjela ili poslovnih udjela u trgovačkim društvima.

 


Brzi linkovi

Dokumenti