Vijesti

Iz galerija

Okrugli stol HAZU „Javni bilježnici u europskom kontekstu“ Zagreb, 23. siječnja 2019. godine - 30.1.2019.

U srijedu, 23. siječnja 2019. održan je okrugli stol Znanstvenog vijeća za državnu upravu, pravosuđe i vladavinu prava Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU) na temu Javni bilježnici u europskom kontekstu, koji je organiziran u suradnji s Hrvatskom javnobilježničkom komorom (Komora).

Skupu se uvodno obratila novoizabrana predsjednica Komore, Zvijezdana Rauš-Klier riječima pozdrava, te ja izrazila zahvalnost HAZU, osobito akademiku Barbiću, uvodničarima, te prethodnoj predsjednici Komore na radu na organizaciji Okruglog stola. Raspravom je moderirao akademik Jakša Barbić, a uvodničari su bili predstavnici znanosti, prakse i izvršne vlasti.

Svojim uvodom u izlaganja akademik Barbić dotaknuo se dvadeset i pete obljetnice Zakona o trgovačkim društvima i međupovezanosti modernog prava društava i javnobilježničke službe, istaknuvši kako moderno pravo društava počiva na tri neovisna stupa: sudskom registru, javnom bilježniku i privatnom revizoru.

Izlaganje Prof.emer. Mihajla Dike s Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu dalo je općenit presjek i moguće perspektive budućeg razvoja javnobilježničke službe u Hrvatskoj.

U nastavku je Prof. dr.sc. Aleksandra Maganić, također s Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, izložila o problematici anticipiranih naredbi i punomoći. Usporedivši situaciju i uređenje u Hrvatskoj sa Njemačkom i Austrijom ukazala je na prostor za moguće unaprjeđenje. Ukazano je na okolnost da je ova materija disperzirano uređena u različitim propisima, pa bi se unaprjeđenje moglo sastojati od zajedničkog sistematičnog uređenja anticipiranih naredbi i punomoći, te ustrojavanja kvalitetnijih mehanizama ostvarenja i zaštite prava stranaka.

Nadovezujući sena temu izvanparničnih postupaka, Ljiljana Vodopija Čengić, javna bilježnica u Zagrebu, održala je izlaganje o iskustvima u praksi s Uredbom (650/2012) o nasljeđivanju. Jedinstvenost ostavinskog postupka prema Uredbi postavlja nove izazove prekogranične suradnje koji iziskuju znanje stranih jezika, upoznavanje sa propisima i praksom drugih država članica, a u tu su svrhu ustrojeni i institucionalni mehanizmi prekogranične suradnje. Spomenuto je članstvo Komore u organizaciji ARERT (Organizacija europske mreže upisnika oporuka, Venelles, Francuska) i ograničenja u mogućnosti razmjene podataka.

Glavni tajnik u Ministarstvu gospodarstva, poduzetništva i obrta, mr.sc. Damir Kaufman izložio je o ambicijama Vlade da se unaprijedi položaj Hrvatske na rang listi Svjetske banke u studiji Doing Business. Rezultati studije ukazuju na poteškoće u pokretanju poslovanja (osnivanje trgovačkog društva i povezane radnje administrativne naravi), pa je uvodničar istaknuo digitalizaciju postupaka kroz projekt START, kao jedinstveno rješenje. Svojim izlaganjem istaknuo je kako je stav izvršne vlasti vrijednosno neutralan prema svakom pojedinom dioniku postupaka, pa smjer reforme nije a priori ukidanje nadležnosti, već revidiranje potrebnih i suvišnih procedura i implementacija novih tehnologija u rad.

Nadovezujući se na ovu temu , Mag. Alexander Winkler, javni bilježnik u Beču održao je izlaganje pozitivnih praksi u Austriji s uvođenjem digitalnog osnivanja trgovačkih društava. Postupak obuhvaća uspostavljanje sigurne veze između javnog bilježnika i stranke, kojim se utvrđuje istovjetnost, neposrednu komunikaciju putem videolinka, izradu digitalne isprave koja se potpisuje sigurnim elektroničkim potpisom, te elektroničko podnošenje prijave za upis u sudski registar. Elektronička isprava se čuva u CyberDOC-u, digitalnoj arhivi austrijskog javnog bilježništva.

Austrijsko iskustvo ponuđeno je kao inspiracija hrvatskom zakonodavcu, pri čemu je skrenuta pozornost na Prijedlog direktive Europskog Parlamenta i Vijeća o izmjeni Direktive (EU) 2017/1132 u pogledu upotrebe digitalnih alata i postupaka u pravu društava COM (2018) 239. Direktiva koja je u postupku donošenja predviđa uvođenje digitalnih postupaka osnivanja trgovačkih društava ostavljajući državama autonomiju koja uvažava postojeće pravne tradicije.

Upravo austrijski model mogao bi poslužiti kao optimalno rješenje za implementaciju Direktive, koji uravnoteženo objedinjuje ubrzanje postupaka kroz digitalizaciju sa visokom razinom pravne sigurnosti, te hrvatsko javno bilježništvo u tom smislu stoji na raspolaganju.

Zvijezdana Rauš-Klier
predsjednica Hrvatske javnobilježničke komore


Povratak na vijesti...