REPUBLIKA HRVATSKA MINISTARSTVO FINANCIJA FINANCIJSKI INSPEKTORAT

SMJERNICA
ZA PRIMJENU ZAKONA O SPRJEČAVANJU PRANJA NOVCA I FINANCIRANJA TERORIZMA VEZANO UZ PRIKUPLJANJE, OBRADU I ČUVANJE
OSOBNIH PODATAKA

 

Uvodne odredbe

Ovu Smjernicu donosi Financijski inspektorat Republike Hrvatske na temelju ovlasti iz članka 88. Zakona o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma (Narodne novine, broj 108/17, 39/19 i 151/22, dalje u tekstu Zakon).

Svrha i primjenjivost smjernice

Svrha je ove Smjernice dati dodatna pojašnjenja u vezi s obvezama o obradi i čuvanju osobnih podataka  koje obveznici Zakona o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma prikupljaju prilikom provedbe mjera i radnji za sprječavanje pranja novca i financiranja terorizma. 
Ova Smjernica izrađena je nakon provedenih konzultacija s Agencijom za zaštitu osobnih podataka (AZOP).
Smjernica je primjenjiva za sve obveznike iz članka 9. stavak 2. Zakona za nadzor kojih je nadležan Financijski inspektorat.

Prikupljanje, obrada i čuvanje osobnih podataka

Prikupljanje i obrada osobnih podataka od strane obveznika u svrhu provedbe mjera i radnji koje se poduzimaju radi sprječavanja i otkrivanja pranja novca i financiranja terorizma obavlja se na temelju i u skladu s odredbama Zakona.
Obrada osobnih podataka na temelju i u skladu s odredbama Zakona o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma smatra se pitanjem od javnog interesa u skladu s Uredbom (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća (članak 6 st. 1. toč. (e) navedene Uredbe), kako je to i propisano člankom 73. Zakona.
Svaki je obveznik dužan poduzeti tehničke, kadrovske i organizacijske mjere zaštite osobnih podataka koje su potrebne da bi se osobni podaci zaštitili od slučajnoga gubitka ili uništenja i od nedopuštenoga pristupa, nedopuštene promjene, nedopuštenoga objavljivanja i svake druge zloupotrebe, te obvezati osobe koje su zaposlene u obradi podataka na potpisivanje izjave o povjerljivosti.
Obveznici iz nadležnosti Financijskog inspektorata dužni su podatke, informacije i dokumentaciju prikupljenu primjenom Zakona, na temelju njega donesenih podzakonskih akata te Uredbe (EU) 2015/847 čuvati deset godina nakon prestanka poslovnoga odnosa, obavljanja transakcije iz članka 16. stavka 1. točaka 2., 3. i 4. Zakona, prikupljanja podataka iz članka 16. stavka 2. i 3.  Zakona ili pristupa sefu iz članka 27. Zakona.
Prikupljena dokumentacija mora sadržavati:
1. dokumentaciju na temelju koje je utvrđen identitet stranke (preslika službenoga osobnog dokumenta, preslika izvoda iz sudskoga ili drugoga registra i dr.)
2. podatke i dokumentaciju o poduzetim mjerama utvrđivanja stvarnoga vlasnika stranke (može uključivati i preslike osobnih dokumenata)
3. dokumentaciju o poslovnim odnosima i računima stranke
4. dokumentaciju o poslovnoj korespondenciji obveznika sa strankom
5. zapise i evidenciju potrebnu za identifikaciju i praćenje nacionalnih i prekograničnih transakcija
6. dokumentaciju koja se odnosi na utvrđivanje pozadine i svrhe složenih i neobičnih transakcija te rezultate analize tih transakcija
7. drugu pripadajuću dokumentaciju dobivenu prilikom provođenja mjera dubinske analize stranke ili provođenja pojedinačnih transakcija uključujući i rezultate provedenih analiza i
8. ako postoje, informacije dobivene sredstvima elektroničke identifikacije, relevantnim uslugama povjerenja kako je propisano Uredbom (EU) 910/2014 te bilo kojim drugim sigurnim, daljinskim ili elektroničkim postupkom identifikacije koji su regulirala, priznala, odobrila ili prihvatila relevantna nadležna tijela.
Opseg prikupljene dokumentacije o strankama, poslovnim odnosima i transakcijama mora biti dovoljan da omogući rekonstrukciju pojedinačnih poslovnih događaja kako bi se, u slučaju potrebe, nadležnim državnim tijelima pružili dokazi potrebni za kazneni postupak.
Obveznik je dužan čuvati i podatke, te odgovarajuću dokumentaciju o ovlaštenoj osobi i zamjeniku ovlaštene osobe, procjeni rizika stranke, stručnome osposobljavanju i izobrazbi zaposlenika i provođenju unutarnje revizije i to u razdoblju od pet godina.
Sukladno navedenom, svaki je obveznik, kao voditelj obrade osobnih podataka, dužan u svojim aktima i evidencijama koje vodi u skladu i na temelju Zakona o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma, te propisa iz područja zaštite osobnih podataka istaknuti zakonsku osnovu obrade, koju čini važeći Zakon o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma (Narodne novine, broj 108/17, 39/19 i 151/22), a za podatke starijeg datuma prikupljanja, ako nije nastupila obveza brisanja istih zbog proteka rokova čuvanja, zakonska osnova može biti i prethodni Zakon o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma (Narodne novine, broj 87/08 i 25/12).

Obveznici su dužni uspostaviti djelotvoran sustav periodičnog pregledavanja rokova čuvanja podataka sadržanih u njihovim evidencijama, koji uključuju u uvođenje mehanizama aktivne i efektivne kontrole proteka propisanih rokova za brisanje ili uništavanje osobnih podataka kako bi se podaci adekvatno uklonili iz evidencija.
 

XI. Izborna Skupština Hrvatske javnobilježničke komore

24.05.2025. u prostorijama HJK je održana XI. Izborna Skupština Hrvatske javnobilježničke komore tijekom koje su izabrana upravljačka tijela u trogodišnjem mandatu koji je pred nama. Prema ukupnom broju glasova nova predsjednica HJK je Nada Kemec, javni bilježnik iz Slavonskog Broda.

Za članove Upravnog odbora HJK izabrani su:
Vjenceslav Arambašić, javni bilježnik iz Osijeka
Gordana Briševac Imprić, javni bilježnik iz Siska
Tamara Horvat, javno bilježnik iz Varaždina
Kristian Hukelj, javni bilježnik iz Zagreba
Renata Kutija Kušpilić, javni bilježnik iz Zagreba
Gordana Legović, javni bilježnik iz Rijeke
Neven Nakić, javni bilježnik iz Šibenika
Snježana Nazarević, javni bilježnik iz Buja
Anja Pejković Vujčić, javni bilježnik iz Makarske
Jure Plećaš, javni bilježnik iz Dubrovnika
Bojan Ruždjak, javni bilježnik iz Zagreba

Za članove Nadzornog odbora HJK imenovani su:
Robert Beletić, javni bilježnik iz Opatije
Teo Karabotić-Milovac, javni bilježnik iz Splita
mr.sc. Ante Šuško, javni bilježnik iz Splita
Ivan Tadić, javni bilježnik iz Zagreba
Valentina Žugec, javni bilježnik iz Velike Gorice

JuWiLi projekt -  „Justice without Litigation for Europe“ - „Nesporno sudovanje u Europi“

Hrvatska javnobilježnička komora se krajem 2020. godine uključila u međunarodni projekt pod nazivom „Justice without Litigation for Europe (JuWiLi)“ - „Nesporno sudovanje u Europi“, projekt koji je pokrenut na inicijativu Austrijske javnobilježničke komore a u koji su još uključene javnobilježničke komore Češke, Slovačke, Slovenije te Sveučilište u Grazu, Sveučilište u Beču, Ekonomski institut Economica iz Beča te Vijeće notarijata Europske unije (CNUE).

Projekt je sufinanciran od strane Europske komisije u iznosu od 90% sa sredstvima iz EU fonda za programe u pravosuđu.

U okviru projekta „JuWiLi“ će se provesti analiza izvanparničnih postupaka koji su u određenim državama članicama EU (uključenim u Projekt, ali i šire) prenesene iz sudske nadležnosti na javne bilježnike. Fokus analize će biti na ostavinskim postupcima, ali i drugim nespornim (izvanparničnim) postupcima kao što su izvršenje nespornih potraživanja, izdavanja zemljišnoknjižnih i drugih izvadaka i slično. U toku projekta koji će se odvijati u periodu od 24 mjeseca, dvije Radne skupine Projekta, zadužene za pravna pitanja i ekonomske učinke, će napraviti analizu pozitivnih učinaka transfera nadležnosti po pitanjima rasterećenja sudova od nespornih postupaka, podizanja efikasnosti postupanja kao i pozitivnog ekonomskog učinka kako za stranke tako za pravne sustave u cjelini. 

Krajnji cilj projekta je izrada preporuka za europske i nacionalne zakonodavce u svrhu provođenja reformi u cilju rasterećenja sudova (a podredno i javnih financija) od nespornih postupaka kao i podizanja opće razine kvalitete tih javnih usluga za građane i pravne subjekte.

Sve dodatne informacije o projektu možete pronaći na sljedećoj poveznici www.juwili.eu