Obavijest o provođenju ankete o usklađenosti sa Zakonom o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma
za sektor javnih bilježnika
Financijski inspektorat RH, kao nadležno nadzorno tijelo sukladno odredbama članka 81. i 82. Zakona o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma (NN 108/2017, 39/2019, 151/2022), prikuplja podatke o pojedinim sektorima obveznika u svrhu planiranja i provedbe nadzora primjenjujući pristup temeljen na riziku iz članka 84. Zakona.
Ovim putem Vas obavještavamo da Financijski inspektorat 5. studenoga započinje s provođenjem ankete o usklađenosti sa Zakonom o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma za skupinu obveznika koji obavljaju djelatnost javnog bilježnika.
Javni bilježnici će na svoj e-mail zaprimiti poziv na popunjavanje Upitnika o usklađenosti sa Zakonom o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma koji su dužni popuniti temeljem odredbi članka 10. stavak 2. Zakona o Financijskom inspektoratu RH. Nepopunjavanjem upitnika obveznik čini prekršaj iz članka 40. istog Zakona.
U mailu će biti dostavljene upute za popunjavanje i poveznica za on-line popunjavanje upitnika. Upitnik je dostupan za popunjavanje od 5. do 19. studenog 2024. godine isključivo on-line. Upitnik nije potrebno printati i slati poštom u papirnom obliku.
Pozive na popunjavanje Upitnika javnim bilježnicima će dostaviti Financijska agencija koja, kao izvršitelj za Financijski inspektorat, provodi anketiranje i pruža korisničku podršku.
Za sva pitanja vezana uz pristup, popunjavanje ili slanje upitnika, javni bilježnici se mogu obratiti Kontakt centru Financijske agencije putem besplatnog telefona 0800 0080 ili e-mailom na adresu info@fina.hr.
25. listopad 2024. – Europski dan pravosuđa
„GRAĐANSKO PRAVOSUĐE: potreba za Europljane, prioritet za europske javne bilježnike“
Znate li da su europske institucije posljednjih godina donijele brojne propise kako bi sagradile mostove između nacionalnih pravnih sustava i olakšale život europskim građanima?
Vijeće notarijata Europske Unije (CNUE) je aktivno pridonijelo tom procesu, koji je doveo do donošenja regulacije međunarodnog nasljeđivanja, imovinskih režima bračnih drugova i registriranih partnera te cirkuliranju javnih isprava u raznim državama članicama Unije. Druge regulative, kao što je ona o prekograničnoj zaštiti ranjivih odraslih osoba su upravo u razmatranju.
CNUE, više nego ikada, naglašava važnost pristupačnog u učinkovitoga građanskog pravosuđa, kao kamena temeljca europske kohezije i vladavine prava.
Svakog dana 50.000 javnih bilježnika diljem EU, u 22 države članice, pruža pravnu sigurnost milijunima građana, štiteći njihova prava u ključnim trenucima njihovih života.
Na ovaj Europski dan pravosuđa, s početkom novog legislativnog perioda 2024 – 2029, CNUE potvrđuje svoju predanost radu s europskim institucijama i novim europskim povjerenikom za pravosuđe, kako bi jamčili dostupno pravosuđe, jačali zaštitu prava i pravnu državu. Hrvatska javnobilježnička komora se kao članica CNUE pridružuje obilježavanju Europskog dana pravosuđa već niz godina na nacionalnom planu.
Ove je godine geslo tog Dana: „GRAĐANSKO PRAVOSUĐE – potreba za Europljane, prioritet za europske javne bilježnike.“
Hrvatski javni bilježnici, u čijim uredima radi preko 700 magistara prava i preko 2000 suradnika drugih struka, su dio pravosuđa. Njihova funkcija je izvanparnične i preventivne naravi. Postupci kod javnih bilježnika su u velikoj mjeri digitalizirani, ali na način da je očuvana uloga javnog bilježnika kao nepristranog pravnog stručnjaka, koji mora poštovati visoke etičke standarde u interesu građana i pravnog sustava u cjelini.
U javnobilježničkim uredima biti će dostupne pregledne informacije o službi i pravima koje građani ostvaruju kroz javnobilježničke nadležnosti. Tu se naročito ističu nadležnosti u ostavinskim postupcima, uređenjima imovinskih odnosa bračnih drugova, prometu nekretnina, osnivanju i životu trgovačkih društava i osiguravanju te ostvarivanju tražbina. U mnoštvu predmeta s međunarodnim odnosno prekograničnim elementom, javni bilježnici uz nacionalno pravo Republike Hrvatske primjenjuju europske uredbe, kao izvor međunarodnog privatnog prava. To je od posebnog praktičnog značenja za naše građane koji borave u inozemstvu ili za državljane drugih država članica EU koji se zateknu kod nas.
#CivilJustice #EuropeanDayOfJustice #CNUE #Notaries #CitizensRights#JusticeForAll #EU
Koje su najčešće nadležnosti hrvatskih javnih bilježnika?
SASTAVLJANJE JAVNIH ISPRAVA
Javni bilježnici sastavljaju javne isprave s područja građanskog prava; najčešće oporuke, punomoći, izjave, ugovore o kupoprodaji i darovanju te zakupu i najmu nekretnina, zasnivanju služnosti, uređenju vlasničkih odnosa, doživotnom i dosmrtnom uzdržavanju, bračne ugovore, osnivačke akte trgovačkih društava, ugovore o prijenosu udjela u društvima, zapisnike i potvrde o činjenicama kojima su svjedočili. Te su isprave sastavljene na zakonom propisani način, a javni bilježnik savjetuje stranke kako da postignu namjeravane pravne učinke, upozorava ih na potencijalne probleme i jamči za zakonitost forme i sadržaja isprave te da one odgovaraju pravoj i ozbiljnoj volji stranaka. Javni bilježnik nije zastupnik jedne strane u ugovoru, već nepristrani povjerenik svih sudionika postupka. Mora voditi računa o interesima i zaštiti prava svih stranaka, a naročito ranjivih skupina, kao što su maloljetnici, osobe lišene poslovne sposobnosti, starije osobe, osobe s invaliditetom te neuke osobe i stranci.
Kod kupoprodaja nekretnina savjetuje se koristiti Zakonom o zemljišnim knjigama propisani institut predbilježbe za kupca ili zabilježba prvenstvenog reda, dok upisa prava vlasništva na kupca slijedi tek po isplati cijele cijene. Tako su jednako zaštićeni i prodavatelj i kupac.
OSTAVINSKI POSTUPCI
Ostavinske postupke javni bilježnici provode kao povjerenici Općinskog suda. Moraju poduzeti sve radnje koje po Zakonu o nasljeđivanju mora poduzeti sudac. Po pravomoćnosti rješenja o nasljeđivanju dostavljaju rješenje Poreznoj upravi, a ako se nasljeđuju nekretnine, dostavljaju ga nadležnom Zemljišnoknjižnom odjelu radi upisa nasljednika kao novih vlasnika.
OSIGURANJE I OSTVARIVANJE TRAŽBINA
Javni bilježnici sudjeluju u dobrovoljnom osiguranju tražbina, najčešće putem solemnizacije (potvrde) ugovora o kreditu, te zadužnica, bjanko zadužnica i suglasnosti o zapljeni. Kod hipotekarnih kredita javni bilježnici dostavljaju ugovore u Zemljišnoknjižne odjele elektroničkim putem.
Ovršne postupke temeljem vjerodostojne isprave javni bilježnici vode kao povjerenici sudova. Posljednjih godina su u ovršne postupke uvedeni brojni instituti koji omogućuju mirno rješavanje, bez velikih troškova. Na primjer javni bilježnik šalje, prije donošenja rješenja o ovrsi, obavijest ovršeniku da je postupak pokrenut. Isto tako poštom mu šalje obavijest ako je rješenje o ovrsi zbog dvije neuspjele dostave poštom objavljeno na eOglasnoj ploći sudova. Sve obavijesti građani dobivaju i putem sustava eGrađani.
ZEMLJIŠNA KNJIGA I SUDSKI REGISTAR
Javni bilježnici dostavljaju elektroničkim putem isprave na provedbu u zemljišnoj knjizi (najčešće upisi prava vlasništva, služnosti, upis i brisanje hipoteke, zabilježbe, predbilježbe). To je omogućilo diljem Hrvatske veliko ubrzanje postupaka upisa i samim time veću sigurnost za građane.
Za nekretnine koje nisu uredno u zemljišnim knjigama (gruntovnici) upisane na prave vlasnike, javni bilježnici pomažu strankama u pripremi dokumentacije te dostavljaju prijedloge za pojedinačne ispravne postupke sudovima.
Dostavom prijava za upis u sudski registar javni bilježnici doprinose ažurnosti i točnosti toga registra. Za sada su prijave elektroničke i na papiru, ali se uskoro očekuje aplikativno povezivanje sustava eNotar s Registrom te će sve prijave biti elektroničke.
IZDAVANJE IZVADAKA
Kod javnih bilježnika možete ishoditi ovjerene izvatke iz zemljišnih knjiga, matica (rođenih i drugih), podataka o prebivalištu, te sudskog registra.
POSTUPCI PO ZAKONU O IZVANPARNIČNOM POSTUPKU
Dio postupaka javni bilježnici provode kao povjerene predmete (npr. proglašenje nestale osobe umrlom), a dijelom se stranke izravno obraćaju bilježnicima (dobrovoljne dražbe).
JAVNI REGISTRI KOJE VODI HRVATSKA JAVNOBILJEŽNIČKA KOMORA
Komora vodi nekoliko registara, u elektroničkom obliku. Registri su propisanim posebnim zakonima, a sadrže podatke o:
- oporukama (da li postoji nečija oporuka i gdje se čuva, bez podataka o sadržaju oporuke)
- zadužnicama i bjanko zadužnicama, kako bi se spriječila uporaba falsifikata i s tome povezane prijevare
- sklopljenim ugovorima o doživotnom i dosmrtnom uzdržavanju
- anticipiranim naredbama.
Ovi su registri dostupni samo zakonom ovlaštenim osobama i određenim državnim tijelima, te se brižljivo čuva tajnost podataka.
Više informacija izvolite potražiti na:
https://www.hjk.hr
https://www.notariesofeurope.eu/en/
https://www.successions-europe.eu/
https://www.coupleseurope.eu/
https://www.the-vulnerable.eu/
PRIOPĆENJE HRVATSKE JAVNOBILJEŽNIČKE KOMORE 28.12.2023.
U pogledu objave članka u Jutarnjem listu od 27. prosinca 2023. godine, u kojem se jednostrano i neistinito iznose navodi koji štete ugledu javnobilježničke službe i mene osobno, želim javnost informirati potpuno i istinito.
Stoga medijima dostavljam informaciju, a koja je poslana i novinarki gospođi Ivanki Toma, na njezin upit, prije objave navedenog članka.
Nije mi poznato zašto su u članku prešućene ili minorizirane relevantne činjenice predočene od strane Komore, a favorizirane su, s druge strane, lažne te pogrešno interpretirane informacije dobivene iz drugih, anonimnih, izvora.
Time se javnost dovodi u zabludu i senzacionalistički stvara dojam o pogrešnom postupanju tijela Komore i „ratu“ među javnim bilježnicima.
Među javnim bilježnicima nema rata, oni savjesno i zakonito obavljaju svoju javnu službu, a tako čine i tijela Komore.
To je nedvojbeno potvrdila i redovna Skupština Hrvatske javnobilježničke komore održana 25. studenoga 2023. godine u Osijeku koja je prihvatila izvješća i financijski plan te odluke predložene od strane Upravnog odbora Komore.
Ja se od početka svojeg prvog mandata 2019. godine zalažem za transparentno i zakonito poslovanje Komore, kako u interesu svih javnih bilježnika, tako i u interesu građana i gospodarstva te državnih tijela kojima su potrebne naše službene radnje i javne isprave koje sastavljamo.
Jedna od krucijalnih promjena koja je nastupila u mojem mandatu, za koju sam se doista svesrdno zalagala, je to što se predmeti ovrha temeljem vjerodostojne isprave više ne dodjeljuju prema volji i izboru ovrhovoditelja u mali broj javnobilježničkih ureda. To su sada sudski predmeti koji se raspodjeljuju transparentno i ravnomjerno svim javnim bilježnicima, putem algoritma sustava eSpis.
Time su i bitno smanjeni troškovi ovrhe što je značajno najviše za građane, odnosno ovršenike fizičke osobe.
Ja sam na sve to ponosna, kao i velika većina javnih bilježnika. Među nekolicinom kolega koji su i na Skupštini u Osijeku i ranije u cirkularnim e-porukama članovima Komore, iznosili dez/informacije slične onima koje su dostavljene Jutarnjem listu, većina je onih koji su ravnomjernom raspodjelom predmeta ovrha izgubili raniji, znatno veći broj predmeta i velike zarade!
Što se tiče međunarodnih aktivnosti, naglašavam da sam prvi puta u povijesti Komore, kao predsjednica izabrana u izvršna tijela Vijeća notarijata EU (CNUE) i Unije latinskog notarijata(UINL) i da sam na skupovima tih tijela osobno sudjelovala, bilo putem videokonferencija bilo u živo. Nikada prije RH, odnosno Komora, nije imala predsjednike osobno birane u ta tijela. Komora je posebno plaćala zaposlenika - savjetnika za međunarodne odnose, magistra prava sa znanjem više stranih jezika. Od kada sam ja predsjednica, taj je veliki trošak otpao, budući da i ja i ostali članovi Komore sudjelujemo u međunarodnim aktivnostima bez tumača, ali se ta činjenica i kontekst prešućuju.
Spominje se, na primjer odlazak, u Meksiko i Benin, ali bez konteksta obvezatnog sudjelovanja u tijelima UINL i izlaganja naših referenata na sjednicama i rada u međunarodnim komisijama.
Ne vrednuje se činjenica da i ja i ostali članovi tijela Komore sve dužnosti obavljamo potpuno volonterski i pri tome žrtvujemo i naše radno i slobodno vrijeme. Ne spominje se niti kolika je korist za Komoru da su joj kroz međunarodne aktivnosti besplatno dostupni resursi znanja o pravu EU i međunarodnom privatnom pravu i inovacijama u digitalizaciji od strane znatno razvijenijih i brojnijih komora, pogotovo unutar EU (kao na primjer Njemačke, Francuske, Italije, Austrije). Ne spominju se projekti sufinancirani od EU koji su od koristi za naše nadležnosti (na primjer JuWilli i MAPE).
U projektima digitalizacije koji su nužni i propisani zakonom, postupa se racionalno i smanjuju se troškovi održavanja te se sustav u cijelosti stavlja pod kontrolu Komore, uz najviše standarde sigurnosti.
Ovo navodim kao ilustraciju toga koliko se informacije u predmetnom članku iznose pristrano.
Na mrežnoj stranici Komore dostupni su svi financijski podaci i to provjereni od revizije. Isti su dostavljani prema nadležnim tijelima, a posebno u zakonom propisanim izvješćima koje dostavljamo Ministarstvu pravosuđa i uprave, ali i svim članovima Komore. Svi članovi Komore izravno e-poštom dobivaju sve zapisnike Upravnog odbora i izvješća Povjerenstava.
Na žalost, nakon objeda objavljenih u Jutarnjem listu, moramo se zamisliti nad pitanjem koji je razlog animoziteta nekolicine kolega prema meni i tijelima Komore, a koji ne preže niti od nanošenja štete i svima nama, rušeći ugled službe u očima javnosti. Da li je razlog tome upravo činjenica što ja od prvog dana uz podršku Upravnog odbora, Povjerenstava i Skupštine Komore nastojim u radu Komore primjenjivati najviše, prije svega europske, standarde koji su doista u interesu svih javnih bilježnika i učvršćenju službe na zdravim temeljima kvalitete, nepristranosti i transparentnosti?
Da li su, sada već očiti pokušaji diskreditacije tijela Komore, a posebno mene osobno, usmjereni na to da nas se omete u poduzimanju radnji koje smo prema Zakonu i statutu Komore dužni poduzimati, pogotovo u jačanju hrvatskog javnog bilježništva na cijelom državnom teritoriju (a ne samo u velikim gradovima), kao modernog i nezavisnog dijela izvanparničnog pravosudnog sustava?
Molim da razmotrite informacije koje prilažem, te postavite i dodatna pitanja nađete li za potrebno.
Uvjerena sam da ćete sami doći do pravilnih zaključaka!!!
S poštovanjem,
Predsjednica Hrvatske javnobilježničke komore
Zvijezdana Rauš-Klier
Podnošenje prijedloga za upis u zemljišne knjige kod javnog bilježnika
Često postavljana pitanja - FAQ
Svaki javni bilježnik je obvezni korisnik elektroničke komunikacije sa sudom. On izravno kroz aplikaciju eNotar podnosi prijedlog za upis u zemljišnu knjigu. U Hrvatskoj postoji 333 javnobilježničkih ureda.
Uredi se nalaze i u mjestima u kojima nema ni suda niti zemljišnoknjižnog odjela.
Radno vrijeme ureda je znatno dulje nego što je kod sudova vrijeme propisano za rad sa strankama. Javni bilježnici rade i poslije podne. Može se dogovoriti i rad izvan redovnog radnog vremena i vanjsko uredovanje.
Termin za dolazak kod javnog bilježnika se može unaprijed dogovoriti putem telefona ili elektroničke pošte.
Moguće je dobiti traženu službenu radnju i kada se dođe bez najave, u pravilu bez duljih čekanja.
Podaci o uredima i radnom vremenu, telefonskim brojevima i e-adresama javnih bilježnika dostupni su na web stranici Hrvatske javnobilježničke komore: https://www.hjk.hr/uredi
Rješenje o uknjižbi i rješenje o porezu na promet nekretnina građani dobivaju poštom.