ZAKLADA DR. SC. JADRANKO CRNIĆ

Na temelju članka 4. Pravilnika o priznanjima Zaklade dr. sc. Jadranko Crnić objavljuje se
POZIV
za predlaganje kandidata za dodjelu priznanja Zaklade dr. sc. Jadranko Crnić za 2023.

I.
Pozivaju se udruge pravnika, komore, zaklade, pravni fakulteti, sudovi i druge pravne institucije te nakladnici i izdavači pravnih knjiga i časopisa da dostave prijedloge kandidata za dodjelu piznanja Zaklade dr. sc. Jadranko Crnić (dalje: Zaklada).
II.
Priznanja Zaklade su:
1.
Nagrada dr. sc. Jadranko Crnić za dugogodišnji doprinos i iznimna postignuća u pravnoj struci i promociji vladavine prava u Republici Hrvatskoj;
2.
priznanje za objavljenu knjigu ili članak od značenja za unapređenje pravne struke;
3.
priznanje za uspješan uređivački rad u području prava.
III.
Predlagatelji za Nagradu dr. sc. Jadranko Crnić mogu biti pravne udruge, komore i zaklade, pravni fakulteti, sudovi i druge pravne institucije.
Predlagatelji za priznanje iz točke II./2. mogu biti nakladnici i izdavači pravnih knjiga i časopisa te pravni fakulteti.
Predlagatelji za priznanje iz točke II./3. mogu biti nakladnici i izdavači pravnih knjiga i časopisa te pravni fakulteti.
IV.
Za Nagradu dr. sc. Jadranko Crnić mogu se predložiti suci, znanstvenici, pravnici u javnoj upravi, odvjetnici, javni bilježnici, pravnici zaposleni u gospodarstvu te drugi pravni stručnjaci koji su dugogodišnjim visokokvalitetnim radom i/ili primjenom njihovih stručnih ili znanstvenih radova u pravnoj praksi stekli visok stručni ugled i imali značajan doprinos razvoju pravne struke, a promocijom vladavine prava stekli i ugled u javnom životu Republike Hrvatske.
V.
Prijedlog za dodjelu Nagrade dr. sc. Jadranko Crnić obvezno sadržava:
- životopis kandidata,
- obrazloženje prijedloga,
- opis stručne aktivnosti kandidata,
- popis stručnih i znanstvenih radova kandidata,
- popis stručnih i znanstvenih skupova na kojima je kandidat aktivno sudjelovao.
U prijedlogu je potrebno posebno obrazložiti doprinos kandidata pravnoj praksi te njegov utjecaj na razvoj pravne struke i promociju vladavine prava u Republici Hrvatskoj.
Prijedlog može sadržavati i ostale podatke koji predlagatelj smatra potrebnim.
VI.
Za priznanje za objavljenu knjigu ili članak mogu se predložiti pravni stručnjaci kojih su radovi bili od značenja za unapređenje pravne struke u toj ili prethodnoj godini.
VII.
Prijedlog za dodjelu priznanja za objavljenu knjigu ili članak od značenja za unapređenje pravne struke obvezno sadržava:
- životopis kandidata,
- obrazloženje prijedloga,
- recenzije knjige ili članka, ako su dostupne.
Prijedlog može sadržavati i ostale podatke koji predlagatelj smatra potrebnim.
Uz prijedlog predlagatelj je obvezan dostaviti tri primjeraka knjige ili članka kandidata koji se predlaže za priznanje.
VIII.
Za priznanje za dugogodišnji uspješan uređivački rad u području prava mogu se predložiti urednici pravnih knjiga i/ili časopisa.
IX.
Prijedlog za dodjelu priznanja za dugogodišnji uspješan uređivački rad u području prava obvezno sadržava:
- životopis kandidata,
- obrazloženje prijedloga,
- popis stručnih i/ili znstvenih radova i knjiga koje je kandidat uredio.
Prijedlog može sadržavati i ostale podatke koji predlagatelj smatra potrebnim.
X.
Rok za predlaganje kandidata za priznanja Zaklade je 8. travnja 2024.
XI.
Ostale informacije o priznanjima, uvjetima i postupku dodjele priznanja Zaklade te pravni akti Zaklade dostupni su na web stranici: www.zakladajadrankocrnic.hr.
XII.
Prijedlozi se dostavljaju na adresu: Hrvatska odvjetnička komora, Koturaška cesta 53/II, 10 000 Zagreb (za Zakladu dr. sc. Jadranko Crnić - priznanja pravne struke za 2023.).
Zagreb, 8. siječnja 2024.
Predsjednik Zakladne uprave
Zaklade dr. sc. Jadranko Crnić
dr. sc. Zoran Pičuljan, v. r.

PRIOPĆENJE HRVATSKE JAVNOBILJEŽNIČKE KOMORE 28.12.2023.

U pogledu objave članka u Jutarnjem listu od 27. prosinca 2023. godine, u kojem se jednostrano i neistinito iznose navodi koji štete ugledu javnobilježničke službe i mene osobno, želim javnost informirati potpuno i istinito.

Stoga medijima dostavljam informaciju, a koja je poslana i novinarki gospođi Ivanki Toma, na njezin upit,  prije objave navedenog članka.

Nije mi poznato zašto su u članku prešućene ili minorizirane relevantne činjenice predočene od strane Komore, a favorizirane su, s druge strane, lažne te pogrešno interpretirane informacije dobivene iz drugih, anonimnih,  izvora.

Time se javnost dovodi u zabludu i senzacionalistički stvara dojam o pogrešnom postupanju tijela Komore i „ratu“ među javnim bilježnicima.

Među javnim bilježnicima nema rata, oni savjesno i zakonito obavljaju svoju javnu službu, a tako čine i tijela Komore.

To je nedvojbeno potvrdila i redovna Skupština Hrvatske javnobilježničke komore održana 25. studenoga 2023. godine u Osijeku koja je prihvatila izvješća i financijski plan te odluke predložene od strane Upravnog odbora Komore.

Ja se od početka svojeg prvog mandata 2019. godine zalažem za transparentno i zakonito poslovanje Komore, kako u interesu svih javnih bilježnika, tako i u interesu građana i gospodarstva te državnih tijela kojima su potrebne naše službene radnje i javne isprave koje sastavljamo.

Jedna od krucijalnih promjena koja je nastupila u mojem mandatu, za koju sam se doista svesrdno zalagala,  je to što se predmeti ovrha temeljem vjerodostojne isprave više ne dodjeljuju prema volji i izboru ovrhovoditelja u mali broj javnobilježničkih ureda. To su sada sudski predmeti koji se raspodjeljuju transparentno i ravnomjerno svim javnim bilježnicima, putem algoritma sustava eSpis.

Time su i bitno smanjeni troškovi ovrhe što je značajno najviše za građane, odnosno ovršenike fizičke osobe.

Ja sam na sve to ponosna, kao i velika većina javnih bilježnika. Među nekolicinom kolega koji su i na Skupštini u Osijeku i ranije u cirkularnim e-porukama članovima Komore, iznosili dez/informacije slične onima koje su dostavljene Jutarnjem listu, većina je onih koji su ravnomjernom raspodjelom predmeta ovrha izgubili raniji, znatno veći broj predmeta i velike zarade!

Što se tiče međunarodnih aktivnosti, naglašavam da sam prvi puta u povijesti Komore, kao predsjednica izabrana u izvršna tijela Vijeća notarijata EU (CNUE) i Unije latinskog notarijata(UINL)  i da sam na skupovima tih tijela osobno sudjelovala, bilo putem videokonferencija bilo u živo. Nikada prije RH, odnosno Komora, nije imala predsjednike osobno birane u ta tijela. Komora je posebno plaćala zaposlenika -  savjetnika za međunarodne odnose, magistra prava sa znanjem više stranih jezika. Od kada sam ja predsjednica, taj je veliki trošak otpao, budući da i ja i ostali članovi Komore sudjelujemo u međunarodnim aktivnostima bez tumača, ali se ta činjenica i kontekst prešućuju.

Spominje se, na primjer odlazak, u Meksiko i Benin, ali bez konteksta obvezatnog sudjelovanja u tijelima UINL i izlaganja naših referenata na sjednicama i rada u međunarodnim komisijama.

Ne vrednuje se činjenica da i ja i ostali članovi tijela Komore sve dužnosti obavljamo potpuno volonterski i pri tome žrtvujemo i naše radno i slobodno vrijeme. Ne spominje se niti kolika je korist za Komoru da su joj kroz međunarodne aktivnosti besplatno dostupni resursi znanja o pravu EU i međunarodnom privatnom pravu i inovacijama u digitalizaciji od strane znatno razvijenijih i brojnijih komora, pogotovo unutar EU (kao na primjer Njemačke, Francuske, Italije, Austrije). Ne spominju se projekti sufinancirani od EU koji su od koristi za naše nadležnosti (na primjer JuWilli i MAPE).

U projektima digitalizacije koji su nužni i propisani zakonom, postupa se racionalno i smanjuju se troškovi održavanja te se sustav u cijelosti stavlja pod kontrolu Komore, uz najviše standarde sigurnosti.

Ovo navodim kao ilustraciju toga koliko se informacije u predmetnom članku iznose pristrano.

Na mrežnoj stranici Komore dostupni su svi financijski podaci i to provjereni od revizije. Isti su dostavljani prema nadležnim tijelima, a posebno u zakonom propisanim izvješćima koje dostavljamo Ministarstvu pravosuđa i uprave, ali i svim članovima Komore. Svi članovi Komore izravno e-poštom dobivaju sve zapisnike Upravnog odbora i izvješća Povjerenstava.

Na žalost, nakon objeda objavljenih u Jutarnjem listu, moramo se zamisliti nad pitanjem koji je razlog animoziteta nekolicine kolega prema meni i tijelima Komore, a koji ne preže niti od nanošenja štete i svima nama, rušeći ugled službe u očima javnosti. Da li je razlog tome upravo činjenica što ja od prvog dana uz podršku Upravnog odbora, Povjerenstava i Skupštine Komore nastojim u radu Komore primjenjivati najviše, prije svega europske, standarde koji su doista u interesu svih javnih bilježnika i učvršćenju službe na zdravim temeljima kvalitete, nepristranosti i transparentnosti?

Da li su, sada već očiti pokušaji diskreditacije tijela Komore, a posebno mene osobno, usmjereni na to da nas se omete u poduzimanju radnji koje smo prema Zakonu i statutu Komore dužni poduzimati, pogotovo u jačanju hrvatskog javnog bilježništva na cijelom državnom teritoriju (a ne samo u velikim gradovima), kao modernog i nezavisnog dijela izvanparničnog pravosudnog sustava?

Molim da razmotrite informacije koje prilažem, te postavite i dodatna pitanja nađete li za potrebno.

Uvjerena sam da ćete sami doći do pravilnih zaključaka!!!

S poštovanjem,

Predsjednica Hrvatske javnobilježničke komore

Zvijezdana Rauš-Klier   




EUROPSKI DAN PRAVOSUĐA - 25. listopada 2023.

Ove će godine javni bilježnici Europske unije, čije su 22 nacionalne komore članovi Vijeća notarijata EU (CNUE), obilježiti tradicionalni Europski dan pravosuđa održavanjem konferencije „Jačanje zaštite odraslih osoba u EU“. Konferencija se održava 25. listopada u Europskom parlamentu. Dostupna je i putem videokonferencije na sljedećoj poveznici:

 

https://ep.interactio.eu/nevt-1rzs-aunn

 

Konferencija se održava u svjetlu objave Europske komisije od 31. svibnja o zakonodavnom „paketu“ za zaštitu odraslih osoba, s ciljem jačanja zaštite u prekograničnom kontekstu.

Konferencija će biti prilika za susret praktičara kako bi raspravljali rezultate iz prethodnih razdoblja i izazove koji predstoje u budućnosti. Panel diskusija će analizirati Komisijin prijedlog, ali i zaštitu odraslih u širem kontekstu.

 

Sudjelovati će: Didier REYNDERS, europski povjerenik za pravosuđe, Stelios KYMPOUROPOULOS, član Europskog parlamenta, Peter STELMASZCZYK, predsjednik CNUE, Eftychia KARASTATHI, član Upravnog odbora CNUE. U panel diskusiji će sudjelovati Marie VAUTRAVERS, tajnica Europske pravosudne mreže u građanskim i trgovačkim stvarima (EJN), Ruth ÁLVAREZ VINAGRE, savjetnica Ministra pravosuđa u Stalnom predstavništvu Španjolske kod europskih institucija, Alejandro MOLEDO DEL RIO, zamjenik direktora, Europski forum osoba s invaliditetom, a moderator će biti Almudena CASTRO-GIRONA, predsjednica Radne grupe za ljudska prava Međunarodne unije latinskog notarijata (UINL).

U obilježavanje Europskog dana pravosuđa se i ove godine uključuju i hrvatski javni bilježnici i to informirajući građane o pravnoj prevenciji u području obveznog prava, ponajviše prilikom sklapanja ugovora. U javnobilježničkim uredima će biti dostupan letak s informacijama, kao i na mrežnoj stranci Hrvatske javnobilježničke komore (www.hjk.hr).

 

-INFORMATIVNI LETAK - BRZINA, ALI OPREZ (kod sklapanja pravnih poslova)

 

Naglasak je i ovdje na zaštiti osobe koje spadaju u takozvane ranjive skupine društva. To su djeca, osobe lišene poslovne sposobnosti, starije osobe, osobe s teškoćama u komuniciranju, oštećenog vida ili sluha, osobe slabijeg obrazovanja ili lošeg imovnog stanja. Osim toga se skreće pažnja na značaj davanja punomoći te o čemu vode brigu javni bilježnici kada sastavljaju ii solemniziraju ugovore, kako bi odgovarali interesima svih uključenih stranaka i na zakonit način ih zaštitili. Funkcija javnih bilježnika se uklapa u digitalizaciju cijelog društva i pogotovo u digitalizaciju pravosuđa na način se uz brzinu koju daje tehnologija očuva savjetodavna i preventivna uloga nepristrane službene osobe, koja je jednostavno dostupna i postupa prema svima na jednaki način. Osim toga je javni bilježnički ured i mjesto gdje se spajaju digitalni i stvarni svijet, javni bilježnik je odgovorni ulazni filtar za sigurnost podataka, koji preko njega ulaze u državne registre i evidencije,

Podnošenje prijedloga za upis u zemljišne knjige kod javnog bilježnika

Često postavljana pitanja  - FAQ

 

Svaki javni bilježnik je obvezni korisnik elektroničke komunikacije sa sudom. On izravno kroz aplikaciju eNotar podnosi prijedlog za upis u zemljišnu knjigu. U Hrvatskoj postoji 333 javnobilježničkih ureda.

Uredi se nalaze i u mjestima u kojima nema ni suda niti zemljišnoknjižnog odjela.

Radno vrijeme ureda je znatno dulje nego što je kod sudova vrijeme propisano za rad sa strankama. Javni bilježnici rade i poslije podne. Može se dogovoriti i rad izvan redovnog radnog vremena i vanjsko uredovanje.

Termin za dolazak kod javnog bilježnika se može unaprijed dogovoriti putem telefona ili elektroničke pošte.  
Moguće je dobiti traženu službenu radnju i kada se dođe bez najave, u pravilu bez duljih čekanja.

Podaci o uredima i radnom vremenu, telefonskim brojevima i e-adresama javnih bilježnika dostupni su na web stranici Hrvatske javnobilježničke komore: https://www.hjk.hr/uredi

Rješenje o uknjižbi i rješenje o porezu na promet nekretnina građani dobivaju poštom.

 

 

 

Zaklada dr.sc. Jadranko Crnić - poziv za priznanja 2022.

Na temelju članka 4. Pravilnika o priznanjima Zaklade dr. sc. Jadranko Crnić objavljuje se
POZIV
za predlaganje kandidata za dodjelu priznanja Zaklade dr. sc. Jadranko Crnić za 2022.
I.
Pozivaju se udruge pravnika, komore, zaklade, pravni fakulteti, sudovi i druge pravne
institucije te nakladnici i izdavači pravnih knjiga i časopisa da dostave prijedloge kandidata
za dodjelu piznanja Zaklade dr. sc. Jadranko Crnić (dalje: Zaklada).
II.
Priznanja Zaklade su:
1. Nagrada dr. sc. Jadranko Crnić za cjeloživotni doprinos i iznimna postignuća u pravnoj
struci i promociji vladavine prava u Republici Hrvatskoj,
2. priznanje za objavljenu knjigu ili članak od značenja za unapređenje pravne struke,
3. priznanje za uspješan uređivački rad u području prava.
III.
Predlagatelji za Nagradu dr. sc. Jadranko Crnić mogu biti pravne udruge, komore i zaklade,
pravni fakulteti, sudovi i druge pravne institucije.
Predlagatelji za priznanje iz točke II./2. mogu biti nakladnici i izdavači pravnih knjiga i
časopisa te pravni fakulteti.
Predlagatelji za priznanje iz točke II./3. mogu biti nakladnici i izdavači pravnih knjiga i
časopisa te pravni fakulteti.
IV.
Za Nagradu dr.sc. Jadranko Crnić mogu se predložiti suci, znanstvenici, pravnici u javnoj
upravi, odvjetnici, javni bilježnici, pravnici zaposleni u gospodarstvu te drugi pravni stručnjaci
koji su dugogodišnjim visokokvalitetnim radom i/ili primjenom njihovih stručnih ili znanstvenih
radova u pravnoj praksi stekli visok stručni ugled i imali značajan doprinos razvoju pravne
struke, a promocijom vladavine prava stekli i ugled u javnom životu Republike Hrvatske.
V.
Prijedlog za dodjelu Nagrade dr. sc. Jadranko Crnić obvezno sadržava:
- životopis kandidata,
- obrazloženje prijedloga,
- opis stručne aktivnosti kandidata,
- popis stručnih i znanstvenih radova kandidata,
- popis stručnih i znanstvenih skupova na kojima je kandidat aktivno sudjelovao.
U prijedlogu je potrebno posebno obrazložiti doprinos kandidata pravnoj praksi te njegov
utjecaj na razvoj pravne struke i promociju vladavine prava u Republici Hrvatskoj.
Prijedlog može sadržavati i ostale podatke koji predlagatelj smatra potrebnim.
VI.
Za priznanje za objavljenu knjigu ili članak mogu se predložiti pravni stručnjaci kojih su
radovi bili od značenja za unapređenje pravne struke u toj ili prethodnoj godini.
VII.
Prijedlog za dodjelu priznanja za objavljenu knjigu ili članak od značenja za unapređenje
pravne struke obvezno sadržava:
- životopis kandidata,
- obrazloženje prijedloga,
- recenzije knjige ili članka, ako su dostupne.
Prijedlog može sadržavati i ostale podatke koji predlagatelj smatra potrebnim.
Uz prijedlog predlagatelj je obvezan dostaviti tri primjeraka knjige ili članka kandidata koji se
predlaže za priznanje.
VIII.
Za priznanje za dugogodišnji uspješan uređivački rad u području prava mogu se predložiti
urednici pravnih knjiga i/ili časopisa.
IX.
Prijedlog za dodjelu priznanja za dugogodišnji uspješan uređivački rad u području prava
obvezno sadržava:
- životopis kandidata,
- obrazloženje prijedloga,
- popis strudnih i/ili manstvenih radova i knjiga koje je kandidat uredio.
Prijedlog može sadržavati i ostale podatke koji predlagatelj smatra potrebnim.
X.
Rok za predlaganje kandidata za priznanja Zaklade je 20. ožujka 2023.
XI.
Ostale informacije o priznanjima, uvjetima i postupku dodjele priznanja Zaklade te pravni akti
Zaklade dostupni su na web stranici: www.zakladajadrankocrnic.hr
XII.
Prijedlozi se dostavljaju na adresu: Povjerenik za informiranje, Trg Žrtava fašizma 3, 10 000
Zagreb (za Zakladu dr. sc. Jadranko Crnić - priznanja pravne struke za 2022.)

Zagreb, 20. prosinca 2022.
Predsjednik Zakladne uprave
dr.sc Zoran Pičuljan

EUROPSKI  DAN  PRAVOSUĐA  I  HRVATSKI  JAVNI  BILJEŽNICI


 

„Mačak u vreći i kako ga izbjeći – kupoprodaja nekretnina na pravno siguran način“

 

Europski dan pravosuđa koji se obilježava 25. listopada, ustanovljen je 2003. godine od strane Vijeća Europe i Europske komisije.  Države članice Europske unije ga od tada obilježavaju, a posebna se pažnja pridaje i javnom bilježništvu kao integralnom dijelu pravosuđa u 22 države članice EU.

Krovna udruga 40.000 javnih bilježnika, koliko ih radi u državama članicama EU, je Vijeće notarijata EU (CNUE)  http://www.notaries-of-europe.eu/, u kojoj su javni bilježnici zastupljeni preko Predsjednika svojih nacionalnih komora. Stoga je i CNUE posebno aktivan u obilježavanju Europskog dana pravosuđa.

Hrvatska javnobilježnička komora se pridružila manifestaciji „Dani otvorenih vrata“ koju na europskoj razini koordinira Vijeće notarijata Europske unije (CNUE), te je u tjednu kada se obilježava Europski dan građanskog pravosuđa, pripremila informativne materijale kako bi se građanima i predstavnicima drugih profesija u Republici Hrvatskoj pružila slika o javnobilježničkoj službi, njezinom značaju i ulozi u društvu s posebnim naglaskom na kupoprodaju odnosno pravni promet nekretnina.

 

Hrvatski javni bilježnici će ovogodišnji Europski dan pravosuđa obilježit dana 25. listopada 2022. godine.

 

Ove godine, zainteresirani građani će u javnobilježničkim uredima moći dobiti specifične informacije o temi kroz koju se obilježava ovogodišnji Europski dan pravosuđa i Dan otvorenih vrata javnobilježničke službe – Mačak u vreći i kako ga izbjeći – kupoprodaja nekretnina na pravno siguran način.

 

Kupnja nekretnine, pogotovo obiteljskog doma, spada u najvažnije i najvrednije pravne poslove u životu građana. Zato zaslužuje posebnu pažnju. Za građane je bitno da nakon što su izabrali nekretninu i pregledali ju u naravi, detektiraju eventualne pravne nedostatke i budu sigurni da između sklapanja ugovora, plaćanja kupoprodajne cijene, uknjižbe prava vlasništva na njihovo ime i stjecanja posjeda ne dođe do nemilih „iznenađenja“, za koja je „mačak u vreći“ tek blaga metafora.

 

Često je uz odredbe zemljišnoknjižnog i obveznog te stvarnog prava, potreban i savjet iz područja obiteljskog i nasljednog prava i međunarodnog privatnog prava. Ako se pak radi o kupnji financiranoj od više generacije iste obitelji., ugovaraju se često i služnosti za starije članove obitelji (stanovanje, plodouživanje i uporaba) i zabrana otuđenja i opterećenja bez njihove dozvole. Kada postoji više kupaca, može se ugovoriti i pravo prvokupa među novim vlasnicima, a ponekad  se ugovara i pravo „nazadkupa“.

 

Angažmanom javnog bilježnika u postupku kupoprodaje nekretnine dobiti ćete nepristrani savjet pravnog stručnjaka, koji je imenovan i pod kontrolom javne vlasti. Svaki javni bilježnik je magistar prava, s položenim pravosudnim i javnobilježničkim ispitom te propisanim stažom nakon stjecanja tih kvalifikacija. Javni bilježnik mora po službenoj dužnosti utvrditi pravu i ozbiljnu volju stranaka, upoznati ih sa smislom i posljedicama ugovora te ih upozoriti na sve uočene pravne nedostatke. Ugovor kojeg sastavi javni bilježnik je javna isprava, a ako je nekretnina uredno uknjižena na prodavatelja, provediv je u zemljišnoj knjizi po prijedlogu kojeg javni bilježnik podnosi u zemljišnu knjigu elektroničkim putem.

 

BROŠURA – Informacija za građanke i građane zemalja članica EU - kupoprodaja nekretnina na pravno siguran način

 

_________________________________________________________________________________________________________________________________________________________


Obavijest o novim međunarodnim mjerama ograničavanja u svezi aktualnih djelovanja Ruske Federacije kojima se podrivaju ili ugrožavaju teritorijalna cjelovitost, suverenitet i neovisnost Ukrajine
 

Poštovani, 
uzimajući u obzir izvanredne okolnosti uzrokovane ruskom invazijom na Ukrajinu 24. veljače 2022., kojom  se  destabilizira  stanje  u  Ukrajini,  u  nastavku  vam  dostavljamo  poveznice na nove međunarodne mjere ograničavanja:

I. https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/PDF/?uri=CELEX:32022D0331&qid=1646404670820&from=EN
(ODLUKA VIJEĆA (ZVSP) 2022/331 od 25. veljače 2022. o izmjeni Odluke 2014/145/ZVSP o mjerama ograničavanja s obzirom na djelovanja kojima se podrivaju iii ugrožavaju teritorijalna cjelovitost, suverenitet i neovisnost Ukrajine)

2. https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/PDF/?uri=CELEX:32022D0265&qid=1646059247329&from=EN
(COUNCIL DECISION (CFSP) 2022/265 of 23 February 2022 amending Decision 2014/145/CFSP concerning restrictive measures in respect of actions undermining or threatening the territorial integrity, sovereignty and independence of Ukraine)
 

3. https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/PDF/?uri=CELEX:32022D0267&qid=1646059608998&from=EN
(COUNCIL DECISION (CFSP) 2022/267 of 23 February 2022 amending Decision 2014/145/CFSP concerning restrictive measures in respect of actions undermining or threatening the territorial integrity, sovereignty and independence of Ukraine)

4. https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/PDF/?uri=CELEX:32022D0241&qid=1646059608998&from=EN
(ODLUKA VIJECA (ZVSP) 2022/241 od 21. veljače 2022. o izmjeni Odluke 2014/145/ZVSP o mjerama ograničavanja s obzirom na djelovanja kojima se podrivaju ili ugrožavaju teritorijalna cjelovitost, suverenitet i neovisnost Ukrajine

Zakonom o međunarodnim mjerama ograničavanja (Narodne novine, broj 139/08, 41/14 i 63/19, dalje u tekstu: ZMMO) uređuje se postupak uvođenja, primjene i ukidanja međunarodnih mjera ograničavanja koje Republika Hrvatska uvodi, primjenjuje i ukida u skladu s pravnim aktima i odlukama prihvaćenima u okviru međunarodnih organizacija s ciljem uspostavljanja i/ili očuvanja međunarodnog mira i sigurnosti, poštivanja ljudskih prava i temeljnih sloboda, razvoja i jačanja demokracije i pravne države te drugih ciljeva usklađenih s međunarodnim pravom.

Članak 10. stavak 1. ZMMO-a propisuje da su fizičke i pravne osobe i drugi subjekti dužni postupati sukladno ovom Zakonu i propisima donesenim na temelju ovoga Zakona, osigurati izravnu primjenu mjera ograničavanja u svom djelokrugu te o tome izvijestiti ministarstvo nadležno za vanjske poslove.

Sukladno odredbama članka VI. Odluke o načinu provođenja međunarodnih mjera ograničavanja (Narodne novine, broj 78/11) Financijski inspektorat je tijelo nadležno za nadzor provedbu odredbi ZMMO kod nefinancijskih profesija. Poveznice koje dostavljamo u ovom dokumentu sadrže ažurirane popise svih subjekata, fizičkih i pravnih osoba, na koje se primjenjuju ciljane sankcije EU vezane uz agresiju Ruske Federacije na Ukrajinu.

Također, Smjernice za primjenu mjera ograničavanja raspolaganja imovinom temeljem ZMMO (Ožujak, 2022.) objavljene su na web stranici Ministarstva vanjskih i europskih poslova na poveznici:
https://mvep.gov.hr/UserDocsImages/2022/datoteke/Smjernice%20za%20primjenu%20mjera%20ograni%C4%8Davanja%20raspolaganja%20imovinom.pdf


Automatska naplata troškova ovrhe

 

Hrvatska javnobilježnička komora je uz partnera Vaco d.o.o. omogućila automatsku naplatu troškova ovrhe svima koji koriste uslugu e-ovrhe. U sklopu rada sustava moći ćete na brz i jednostavan način otvoriti e-račun, uplatiti sredstva te će svaka transakcija biti izvršena odmah, a sve u cilju ubrzanja postupka naplate troškova javnih bilježnika i informatizacije sustava. Sustav je siguran, jednostavan za korištenje te dostupan svima koji imaju račun otvoren na svoje ime u jednoj od poslovnih banaka u RH. 

Registracija i pristup sustavu se vrši na adresi https://portal.vaco.hr/

 

_______________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________

 

POČETAK RADA SUSTAVA eOVRHA

Stupanjem na snagu Pravilnika o obrascima u ovršnom postupku, načinu elektroničke komunikacije između sudionika i načinu dodjele predmeta u rad javnom bilježniku („Narodne novine“ broj 43/21. i 94/21.) te objavom Odluke ministra nadležnog za poslove pravosuđa o ispunjenju  tehničkih uvjeta za elektroničku komunikaciju između sudionika u ovršnom postupku na mrežnim stranicama Ministarstva pravosuđa i uprave pušten je u rad sustav E-ovrha.

S danom 15.09.2021. predaja ovršnih prijedloga više se ne vrši direktno kod javnih bilježnika već putem novog sustava e-Ovrhe
na adresi https://e-ovrhe.pravosudje.hr/#/home

Tako predani predmeti dodijelit će se u rad javnim bilježnicima sukladno zakonskim odredbama.

Nakon zaprimanja prijedloga predmet će dobiti poslovne brojeve i vidjet će se kojem javnom bilježniku je predmet dodijeljen.
Daljnja komunikacija s javnim bilježnikom obavlja se putem sustava eKomunikacija
na adresi https://usluge.pravosudje.hr/komunikacija-sa-sudom/

Popis i kontakt podatke javnih bilježnika možete vidjeti na adresi https://www.hjk.hr/Uredi

 

 

 




JuWiLi projekt -  „Justice without Litigation for Europe“ - „Nesporno sudovanje u Europi“


Hrvatska javnobilježnička komora se krajem 2020. godine uključila u međunarodni projekt pod nazivom „Justice without Litigation for Europe (JuWiLi)“ - „Nesporno sudovanje u Europi“, projekt koji je pokrenut na inicijativu Austrijske javnobilježničke komore a u koji su još uključene javnobilježničke komore Češke, Slovačke, Slovenije te Sveučilište u Grazu, Sveučilište u Beču, Ekonomski institut Economica iz Beča te Vijeće notarijata Europske unije (CNUE).


Projekt je sufinanciran od strane Europske komisije u iznosu od 90% sa sredstvima iz EU fonda za programe u pravosuđu.


U okviru projekta „JuWiLi“ će se provesti analiza izvanparničnih postupaka koji su u određenim državama članicama EU (uključenim u Projekt, ali i šire) prenesene iz sudske nadležnosti na javne bilježnike. Fokus analize će biti na ostavinskim postupcima, ali i drugim nespornim (izvanparničnim) postupcima kao što su izvršenje nespornih potraživanja, izdavanja zemljišnoknjižnih i drugih izvadaka i slično. U toku projekta koji će se odvijati u periodu od 24 mjeseca, dvije Radne skupine Projekta, zadužene za pravna pitanja i ekonomske učinke, će napraviti analizu pozitivnih učinaka transfera nadležnosti po pitanjima rasterećenja sudova od nespornih postupaka, podizanja efikasnosti postupanja kao i pozitivnog ekonomskog učinka kako za stranke tako za pravne sustave u cjelini. 


Krajnji cilj projekta je izrada preporuka za europske i nacionalne zakonodavce u svrhu provođenja reformi u cilju rasterećenja sudova (a podredno i javnih financija) od nespornih postupaka kao i podizanja opće razine kvalitete tih javnih usluga za građane i pravne subjekte.

Sve dodatne informacije o projektu možete pronaći na sljedećoj poveznici www.juwili.eu 

 

Pronađite ured

Pretraživanje ureda javnih bilježnika prema mjestu, radnom vremenu i nazivu.

Više...

Upisnici

Upisnike su razvili HJK i Ministarstvo pravosuđa RH.

Više

JAVNI BILJEŽNIK I JAVNOBILJEŽNIČKA SLUŽBA

Javni bilježnik je:

  • diplomirani pravnik s položenim pravosudnim i javnobilježničkim ispitom i
  • s potrebnim iskustvom
  • osoba javnog povjerenja
  • samostalan i neovisan nositelj javne službe
  • nepristrani povjerenik stranaka

Članstva i međunarodna suradnja

Novosti u području sprječavanja pranja novca i financiranju terorizma u 2023.

Hrvatski Sabor donio je dana 16.12.2022. Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma (Narodne novine br. 151/2022)

Proširen je opseg usluga za koje su obveznici iz sektora profesionalnih djelatnosti dužni provoditi mjere propisane ovim zakonom: uz prije propisane usluge obveznici su dužni provoditi mjere i kada pružaju usluge povezane s trustovima ili trgovačkim društvima ...


Više...

EUROPSKI DAN PRAVOSUĐA I HRVATSKI JAVNI BILJEŽNICI

Europski dan pravosuđa koji se obilježava 25. listopada, ustanovljen je 2003. godine od strane Vijeća Europe i Europske komisije.  Države članice Europske unije ga od tada obilježavaju, a posebna se pažnja pridaje i javnom bilježništvu kao integralnom dijelu pravosuđa u 22 države članice EU.

Krovna udruga 40.000 javnih bilježnika, koliko ih radi u državama članicama EU, je Vijeće notarijata EU (CNUE)  http://www.notaries-of-europe.eu/, u kojoj su javni bilježnici zastupljeni preko Predsjednika svojih nacionalnih komora. Stoga je i CNUE posebno aktivan u obilježavanju Europskog dana pravosuđa.


Više...

Ministarstvo pravosuđa i uprave RH- prisega novoimenovanih javnih bilježnika, 10. listopada .2022., Zagreb

Pred zamjenicom predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske Gordanom Jalšovečki, ministrom pravosuđa i uprave dr.sc. Ivanom Malenicom, ravnateljicom Uprave za organizaciju pravosuđa Sandom Kulić te potpredsjednicom Hrvatske javnobilježničke komore Nadom Kemec, u prostorima Ministarstvu pravosuđa i uprave Republike Hrvatske 10. listopada 2022. održana je svečanost polaganja prisege novoimenovanih javnih bilježnika.

Prisegu su položili imenovani javni bilježnici:

1.            Tomislav Vugrin za područje Općinskog suda u Kutini sa službenim sjedištem u Kutini

2.            Dijana Javorović za područje Općinskog suda u Osijeku sa službenim sjedištem u Donjem Miholjcu

3.            Vjenceslav Arambašić za područje Općinskog suda u Osijeku sa službenim sjedištem u Osijeku

4.            Ines Antić za područje Općinskog suda u Rijeci sa služben im sjedištem u Viškovu

5.            Katarina Oguić za područje Općinskog suda u Zadru sa službenim sjedištem u Pagu

6.            Jelena Maržić Benzia za područje Općinskog građanskog suda u Zagrebu sa službenim sjedištem u Zagrebu - Peščenica-Žitnjak

7.            Dubravka Rakitničan za područje Općinskog građanskog suda u Zagrebu sa službenim sjedištem u Zagrebu – Podsused-Vrapče-Stenjevec

8.            dr.sc. Ivan Jurić za područje Općinskog građanskog suda u Zagrebu sa službenim sjedištem u Zagrebu – Trešnjevka sjever-Trešnjevka jug


Više...

ARERT - ENRWA

The European Network of Registers of Wills Association je mreža nacionalnih upisnika oporuka zemalja članica koja olakšava pronalaženje oporuke registrirane u zemlji različitoj od one u kojoj se vodi ostavinski postupak.


Više...