Podnošenje prijedloga za upis u zemljišne knjige kod javnog bilježnika
Često postavljana pitanja - FAQ
Dostupnost?
Svaki javni bilježnik je obvezni korisnik elektroničke komunikacije sa sudom. On izravno kroz aplikaciju eNotar podnosi prijedlog za upis u zemljišnu knjigu. U Hrvatskoj postoji 327 javnobilježničkih ureda.
Uredi se nalaze i u mjestima u kojima nema ni suda niti zemljišnoknjižnog odjela.
Radno vrijeme ureda je znatno dulje nego što je kod sudova vrijeme propisano za rad sa strankama. Javni bilježnici rade i poslije podne. Može se dogovoriti i rad izvan redovnog radnog vremena i vanjsko uredovanje.
Termin za dolazak kod javnog bilježnika se može unaprijed dogovoriti putem telefona ili elektroničke pošte. Moguće je dobiti traženu službenu radnju i kada se dođe bez najave, u pravilu bez duljih čekanja.
Podaci o uredima i radnom vremenu, telefonskim brojevima i e-adresama javnih bilježnika dostupni su na web stranici Hrvatske javnobilježničke komore: https://www.hjk.hr/uredi
Rješenje o uknjižbi i rješenje o porezu na promet nekretnina građani dobivaju poštom.
Rješenje o uknjižbi dostavlja se u pretinac javnog bilježnika , pa podnostelj može biti odmah obavješten od strane javnog bilježnika.
Troškovi?
Podnošenje prijedloga e-putem od javnog bilježnika plaća se 10,62 eura (80,00 kuna),
što uvećano za 25% PDV ukupno iznosi 13,27 eura (100,00 kuna).
Uz prijedlog se plaća sudska pristojba propisana Tarifom; na primjer:
-za uknjižbu prava vlasništva ukupno 16,59 eura (125,00 kuna)
-za uknjižbu brisanja hipoteke ukupno 3,32 eura (25,00 kuna).
Javni bilježnik plaća za stranku sudsku pristojbu sa svojeg bankovnog računa, a stranka tu pristojbu vidi iskazanu na računu kojeg dobije od javnog bilježnika.
Javni bilježnik bez ikakve naknade i troška za građane dostavlja skenirani ugovor u Poreznu upravu elektroničkim putem.
Sudska pristojba je već ranije za elektroničke prijedloge smanjena za 50%. Zato je u odnosu na prijedlog „na papiru“, podnošenje prijedloga preko javnog bilježnika bilo jeftinije za najčešće vrste upisa (uknjižba prava vlasništva).
Npr. Ako je stranka osobno tj. na papiru podnjela prijedlog tada je sudska pristojba iznosila 250,00 kn, a ukoliko je bilježnik elektroničkim putem proslijedio ugovor na kojem je ovjerio potpis onda je sudska pristojaba iznosila 125,00 kn
Ako javni bilježnik sastavlja ugovor, to je javna isprava i troškovi su propisani ovisno o vrijednosti nekretnine. Sudska pristojba na uknjižbu se tada ne plaća.
Ako javni bilježnik solemnizira ugovor kojeg je sastavio netko drugi i time mu daje snagu javne isprave, troškovi solemnizacije su za 50% manji od troškova sastavljanja ugovora. Sudska pristojba na uknjižbu se tada ne plaća.
Za provjeru nacrta ugovora (privatne isprave) je trošak propisan u visini od 25% od troška kojeg javni bilježnik naplaćuje kada sastavlja ugovor. Sudska pristojba na uknjižbu se tada plaća.
Na privatnoj ispravi se vrši ovjera potpisa, a za jedan potpis, uključivši pristojbu i PDV je trošak 6,30 eura (47,50 kuna ).
Prednosti?
Prijedlozi koje podnesu javni bilježnici znatno ubrzavaju rad suda, jer javni bilježnik e-putem unese sve potrebne podatke o strankama i nekretnini, otvori broj sudskog predmeta, sastavi strukturirani prijedlog, plati pristojbu, skenira isprave i elektronički ih potpiše te ostavi izravno u zemljišnu knjigu, odnosno elektroničku zbirku isprava. Sudu kontrolira dobivene digitalno obrađene podatke i donosi rješenje.
U zemljišnu knjigu prijedlozi dolaze samo jednim kanalom (elektroničkim putem) i nema dvojbe oko prvenstvenog reda pojedinog prijedloga.
Javni bilježnik utvrđuje identitet (istovjetnost) osobe koja predlaže upis i za svaki prijedlog kojeg podnosi sudu najprije javni bilježnik otvara OV broj svojeg upisnika i stranka se potpisuje u knjigu koja se trajno čuva.
Prije toga je isti javni bilježnik koji podnosi prijedlog u zemljišnu knjigu, identitet provjerio prilikom sastava ugovora ili solemnizacije ili ovjere. Time se minimalizira mogućnost da u zemljišnu knjigu bude podnesen falsifikat.
U slučaju da ipak dođe do kakve zloporabe (na primjer ako netko predoči javnom bilježniku falsifikat uporabne dozvole ili drugog dokumenta koji nije ni nastao niti ovjeren kod tog javnog bilježnika) lakše je naći predlagatelja – počinitelja, a on je osim falsifikata počinio i dodatno kazneno djelo lažnog iskaza pred javnim bilježnikom.
Građani na jednom mjestu, kod javnog bilježnika, obave sve tri faze postupka:
I. sastav ugovora ili solemnizacija ili ovjera potpisa
II. dostava ugovora u Poreznu upravu e-putem
III. dostava prijedloga za upis u zemljišnu knjigu e-putem.
Što bilježnik mora napraviti da bi dostavio prijedlog u zemljišne knjige:
1/ upisati strukturirane podatke o strankama i nekretninama te vrsti upisa, troškovima i pristojbi u sustav eNotar
2/ skenirati ispravu koja se prilaže prijedlogu i elektronički ju potpisati
3/ platiti sudsku pristojbu
4/ sastaviti prijedlog za upis
5/ sve podatke te prijedlog za upis s prilogom dostaviti u zemljišnu knjigu.
Pri tome je potrebna velika točnost i pažnja, jer javni bilježnik slanjem prijedloga odmah stavlja plombu na konkretnu nekretninu, a plomba daje red prvenstva upisu i ima kroz to značajne pravne učinke. Na primjer, ako bi se dva ugovora za različite kupce iste nekretnine poslala na uknjižbu, vlasnik postaje onaj za čiji je ugovor prvo stavljena plomba, bez obzira na to koji je ugovor prvo sklopljen.
Da bi se izbjegli bilo kakvi rizici kod kupoprodaja nekretnina javni bilježnici savjetuju da se kod kupoprodaja odmah po sklapanju ugovora predbilježi u zemljišnim knjigama vlasništva za kupca, nakon toga da kupac plati cijenu i tada ga se uknjiži kao vlasnika, ali pod onim prvenstvenim redom koji mu je dala predbilježba. Predbilježba se također predlaže putem javnog bilježnika elektroničkim putem.
Ako se ne vrši predbilježba stupanj sigurnosti znatno povećava činjenica da se uknjižba prava vlasništva za kupca predloži što prije, odnosno neposredno od javnog bilježnika čim se ispune potrebni uvjeti (sklapanje ugovora i plaćanje cijene).
Što ako ugovor nije podoban za uknjižbu?
Ako ugovor nije podoban za uknjižbu Gruntovnica (Zemljišnoknjižni odjel) će prijedlog odbiti.
To je iznimno rijetko u predmetima u kojima je javni bilježnik sastavio ugovor ili ga solemnizirao, jer on po Zakonu o javnom bilježništvu provjerava sadržaj i oblik ugovora te poučava stranke i o mogućim teškoćama u provedbi.
Puno je češće problem s ugovorima koje sastave osobe koje nisu vične pravu, na primjer građani sami po „šprancama“ s Interneta ili po ranije sklapanim ugovorima.
Za ugovore koje javni bilježnik nije sastavio, građani mogu prije sklapanja, odnosno ovjere potpisa zatražiti od javnog bilježnika provjeru ugovora. Za provjeru ugovora je trošak propisan u visini od 25% od troška kojeg javni bilježnik naplaćuje kada sastavlja ugovor. Za provjeru je potrebno vrijeme i pažnja te se za to, kao i za sastav ugovora, preporuča prethodna najava.
ZAKLJUČAK
Iz svega gore navedenog jasno je zašto su građani, iako su mogli neposredno predati zemljišno knjižne prijedloge, izabrali predaju preko javnog bilježnika. Dakle, u periodu dok nije bila obaveza predaje putem e- komunikacije, odlučili su predati putem e- komunikacije. Takav zaključak potvrduju statistički podaci za period IV tromjesečja 2022. i objavljeni na stranicama Ministarstva pravosuđa i uprave , jer od ukupno predanih e – prijedloga oko 80 % predani su preko javnih bilježnika.
Zaklada dr.sc. Jadranko Crnić - poziv za priznanja 2022.
Na temelju članka 4. Pravilnika o priznanjima Zaklade dr. sc. Jadranko Crnić objavljuje se
POZIV
za predlaganje kandidata za dodjelu priznanja Zaklade dr. sc. Jadranko Crnić za 2022.
I.
Pozivaju se udruge pravnika, komore, zaklade, pravni fakulteti, sudovi i druge pravne
institucije te nakladnici i izdavači pravnih knjiga i časopisa da dostave prijedloge kandidata
za dodjelu piznanja Zaklade dr. sc. Jadranko Crnić (dalje: Zaklada).
II.
Priznanja Zaklade su:
1. Nagrada dr. sc. Jadranko Crnić za cjeloživotni doprinos i iznimna postignuća u pravnoj
struci i promociji vladavine prava u Republici Hrvatskoj,
2. priznanje za objavljenu knjigu ili članak od značenja za unapređenje pravne struke,
3. priznanje za uspješan uređivački rad u području prava.
III.
Predlagatelji za Nagradu dr. sc. Jadranko Crnić mogu biti pravne udruge, komore i zaklade,
pravni fakulteti, sudovi i druge pravne institucije.
Predlagatelji za priznanje iz točke II./2. mogu biti nakladnici i izdavači pravnih knjiga i
časopisa te pravni fakulteti.
Predlagatelji za priznanje iz točke II./3. mogu biti nakladnici i izdavači pravnih knjiga i
časopisa te pravni fakulteti.
IV.
Za Nagradu dr.sc. Jadranko Crnić mogu se predložiti suci, znanstvenici, pravnici u javnoj
upravi, odvjetnici, javni bilježnici, pravnici zaposleni u gospodarstvu te drugi pravni stručnjaci
koji su dugogodišnjim visokokvalitetnim radom i/ili primjenom njihovih stručnih ili znanstvenih
radova u pravnoj praksi stekli visok stručni ugled i imali značajan doprinos razvoju pravne
struke, a promocijom vladavine prava stekli i ugled u javnom životu Republike Hrvatske.
V.
Prijedlog za dodjelu Nagrade dr. sc. Jadranko Crnić obvezno sadržava:
- životopis kandidata,
- obrazloženje prijedloga,
- opis stručne aktivnosti kandidata,
- popis stručnih i znanstvenih radova kandidata,
- popis stručnih i znanstvenih skupova na kojima je kandidat aktivno sudjelovao.
U prijedlogu je potrebno posebno obrazložiti doprinos kandidata pravnoj praksi te njegov
utjecaj na razvoj pravne struke i promociju vladavine prava u Republici Hrvatskoj.
Prijedlog može sadržavati i ostale podatke koji predlagatelj smatra potrebnim.
VI.
Za priznanje za objavljenu knjigu ili članak mogu se predložiti pravni stručnjaci kojih su
radovi bili od značenja za unapređenje pravne struke u toj ili prethodnoj godini.
VII.
Prijedlog za dodjelu priznanja za objavljenu knjigu ili članak od značenja za unapređenje
pravne struke obvezno sadržava:
- životopis kandidata,
- obrazloženje prijedloga,
- recenzije knjige ili članka, ako su dostupne.
Prijedlog može sadržavati i ostale podatke koji predlagatelj smatra potrebnim.
Uz prijedlog predlagatelj je obvezan dostaviti tri primjeraka knjige ili članka kandidata koji se
predlaže za priznanje.
VIII.
Za priznanje za dugogodišnji uspješan uređivački rad u području prava mogu se predložiti
urednici pravnih knjiga i/ili časopisa.
IX.
Prijedlog za dodjelu priznanja za dugogodišnji uspješan uređivački rad u području prava
obvezno sadržava:
- životopis kandidata,
- obrazloženje prijedloga,
- popis strudnih i/ili manstvenih radova i knjiga koje je kandidat uredio.
Prijedlog može sadržavati i ostale podatke koji predlagatelj smatra potrebnim.
X.
Rok za predlaganje kandidata za priznanja Zaklade je 20. ožujka 2023.
XI.
Ostale informacije o priznanjima, uvjetima i postupku dodjele priznanja Zaklade te pravni akti
Zaklade dostupni su na web stranici: www.zakladajadrankocrnic.hr
XII.
Prijedlozi se dostavljaju na adresu: Povjerenik za informiranje, Trg Žrtava fašizma 3, 10 000
Zagreb (za Zakladu dr. sc. Jadranko Crnić - priznanja pravne struke za 2022.)
Zagreb, 20. prosinca 2022.
Predsjednik Zakladne uprave
dr.sc Zoran Pičuljan
EUROPSKI DAN PRAVOSUĐA I HRVATSKI JAVNI BILJEŽNICI
„Mačak u vreći i kako ga izbjeći – kupoprodaja nekretnina na pravno siguran način“
Europski dan pravosuđa koji se obilježava 25. listopada, ustanovljen je 2003. godine od strane Vijeća Europe i Europske komisije. Države članice Europske unije ga od tada obilježavaju, a posebna se pažnja pridaje i javnom bilježništvu kao integralnom dijelu pravosuđa u 22 države članice EU.
Krovna udruga 40.000 javnih bilježnika, koliko ih radi u državama članicama EU, je Vijeće notarijata EU (CNUE) http://www.notaries-of-europe.eu/, u kojoj su javni bilježnici zastupljeni preko Predsjednika svojih nacionalnih komora. Stoga je i CNUE posebno aktivan u obilježavanju Europskog dana pravosuđa.
Hrvatska javnobilježnička komora se pridružila manifestaciji „Dani otvorenih vrata“ koju na europskoj razini koordinira Vijeće notarijata Europske unije (CNUE), te je u tjednu kada se obilježava Europski dan građanskog pravosuđa, pripremila informativne materijale kako bi se građanima i predstavnicima drugih profesija u Republici Hrvatskoj pružila slika o javnobilježničkoj službi, njezinom značaju i ulozi u društvu s posebnim naglaskom na kupoprodaju odnosno pravni promet nekretnina.
Hrvatski javni bilježnici će ovogodišnji Europski dan pravosuđa obilježit dana 25. listopada 2022. godine.
Ove godine, zainteresirani građani će u javnobilježničkim uredima moći dobiti specifične informacije o temi kroz koju se obilježava ovogodišnji Europski dan pravosuđa i Dan otvorenih vrata javnobilježničke službe – Mačak u vreći i kako ga izbjeći – kupoprodaja nekretnina na pravno siguran način.
Kupnja nekretnine, pogotovo obiteljskog doma, spada u najvažnije i najvrednije pravne poslove u životu građana. Zato zaslužuje posebnu pažnju. Za građane je bitno da nakon što su izabrali nekretninu i pregledali ju u naravi, detektiraju eventualne pravne nedostatke i budu sigurni da između sklapanja ugovora, plaćanja kupoprodajne cijene, uknjižbe prava vlasništva na njihovo ime i stjecanja posjeda ne dođe do nemilih „iznenađenja“, za koja je „mačak u vreći“ tek blaga metafora.
Često je uz odredbe zemljišnoknjižnog i obveznog te stvarnog prava, potreban i savjet iz područja obiteljskog i nasljednog prava i međunarodnog privatnog prava. Ako se pak radi o kupnji financiranoj od više generacije iste obitelji., ugovaraju se često i služnosti za starije članove obitelji (stanovanje, plodouživanje i uporaba) i zabrana otuđenja i opterećenja bez njihove dozvole. Kada postoji više kupaca, može se ugovoriti i pravo prvokupa među novim vlasnicima, a ponekad se ugovara i pravo „nazadkupa“.
Angažmanom javnog bilježnika u postupku kupoprodaje nekretnine dobiti ćete nepristrani savjet pravnog stručnjaka, koji je imenovan i pod kontrolom javne vlasti. Svaki javni bilježnik je magistar prava, s položenim pravosudnim i javnobilježničkim ispitom te propisanim stažom nakon stjecanja tih kvalifikacija. Javni bilježnik mora po službenoj dužnosti utvrditi pravu i ozbiljnu volju stranaka, upoznati ih sa smislom i posljedicama ugovora te ih upozoriti na sve uočene pravne nedostatke. Ugovor kojeg sastavi javni bilježnik je javna isprava, a ako je nekretnina uredno uknjižena na prodavatelja, provediv je u zemljišnoj knjizi po prijedlogu kojeg javni bilježnik podnosi u zemljišnu knjigu elektroničkim putem.
BROŠURA – Informacija za građanke i građane zemalja članica EU - kupoprodaja nekretnina na pravno siguran način
_________________________________________________________________________________________________________________________________________________________
Obavijest o novim međunarodnim mjerama ograničavanja u svezi aktualnih djelovanja Ruske Federacije kojima se podrivaju ili ugrožavaju teritorijalna cjelovitost, suverenitet i neovisnost Ukrajine
Poštovani,
uzimajući u obzir izvanredne okolnosti uzrokovane ruskom invazijom na Ukrajinu 24. veljače 2022., kojom se destabilizira stanje u Ukrajini, u nastavku vam dostavljamo poveznice na nove međunarodne mjere ograničavanja:
I. https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/PDF/?uri=CELEX:32022D0331&qid=1646404670820&from=EN
(ODLUKA VIJEĆA (ZVSP) 2022/331 od 25. veljače 2022. o izmjeni Odluke 2014/145/ZVSP o mjerama ograničavanja s obzirom na djelovanja kojima se podrivaju iii ugrožavaju teritorijalna cjelovitost, suverenitet i neovisnost Ukrajine)
2. https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/PDF/?uri=CELEX:32022D0265&qid=1646059247329&from=EN
(COUNCIL DECISION (CFSP) 2022/265 of 23 February 2022 amending Decision 2014/145/CFSP concerning restrictive measures in respect of actions undermining or threatening the territorial integrity, sovereignty and independence of Ukraine)
3. https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/PDF/?uri=CELEX:32022D0267&qid=1646059608998&from=EN
(COUNCIL DECISION (CFSP) 2022/267 of 23 February 2022 amending Decision 2014/145/CFSP concerning restrictive measures in respect of actions undermining or threatening the territorial integrity, sovereignty and independence of Ukraine)
4. https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/PDF/?uri=CELEX:32022D0241&qid=1646059608998&from=EN
(ODLUKA VIJECA (ZVSP) 2022/241 od 21. veljače 2022. o izmjeni Odluke 2014/145/ZVSP o mjerama ograničavanja s obzirom na djelovanja kojima se podrivaju ili ugrožavaju teritorijalna cjelovitost, suverenitet i neovisnost Ukrajine
Zakonom o međunarodnim mjerama ograničavanja (Narodne novine, broj 139/08, 41/14 i 63/19, dalje u tekstu: ZMMO) uređuje se postupak uvođenja, primjene i ukidanja međunarodnih mjera ograničavanja koje Republika Hrvatska uvodi, primjenjuje i ukida u skladu s pravnim aktima i odlukama prihvaćenima u okviru međunarodnih organizacija s ciljem uspostavljanja i/ili očuvanja međunarodnog mira i sigurnosti, poštivanja ljudskih prava i temeljnih sloboda, razvoja i jačanja demokracije i pravne države te drugih ciljeva usklađenih s međunarodnim pravom.
Članak 10. stavak 1. ZMMO-a propisuje da su fizičke i pravne osobe i drugi subjekti dužni postupati sukladno ovom Zakonu i propisima donesenim na temelju ovoga Zakona, osigurati izravnu primjenu mjera ograničavanja u svom djelokrugu te o tome izvijestiti ministarstvo nadležno za vanjske poslove.
Sukladno odredbama članka VI. Odluke o načinu provođenja međunarodnih mjera ograničavanja (Narodne novine, broj 78/11) Financijski inspektorat je tijelo nadležno za nadzor provedbu odredbi ZMMO kod nefinancijskih profesija. Poveznice koje dostavljamo u ovom dokumentu sadrže ažurirane popise svih subjekata, fizičkih i pravnih osoba, na koje se primjenjuju ciljane sankcije EU vezane uz agresiju Ruske Federacije na Ukrajinu.
Također, Smjernice za primjenu mjera ograničavanja raspolaganja imovinom temeljem ZMMO (Ožujak, 2022.) objavljene su na web stranici Ministarstva vanjskih i europskih poslova na poveznici:
https://mvep.gov.hr/UserDocsImages/2022/datoteke/Smjernice%20za%20primjenu%20mjera%20ograni%C4%8Davanja%20raspolaganja%20imovinom.pdf
Automatska naplata troškova ovrhe
Hrvatska javnobilježnička komora je uz partnera Vaco d.o.o. omogućila automatsku naplatu troškova ovrhe svima koji koriste uslugu e-ovrhe. U sklopu rada sustava moći ćete na brz i jednostavan način otvoriti e-račun, uplatiti sredstva te će svaka transakcija biti izvršena odmah, a sve u cilju ubrzanja postupka naplate troškova javnih bilježnika i informatizacije sustava. Sustav je siguran, jednostavan za korištenje te dostupan svima koji imaju račun otvoren na svoje ime u jednoj od poslovnih banaka u RH.
Registracija i pristup sustavu se vrši na adresi https://portal.vaco.hr/
_______________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________
POČETAK RADA SUSTAVA eOVRHA
Stupanjem na snagu Pravilnika o obrascima u ovršnom postupku, načinu elektroničke komunikacije između sudionika i načinu dodjele predmeta u rad javnom bilježniku („Narodne novine“ broj 43/21. i 94/21.) te objavom Odluke ministra nadležnog za poslove pravosuđa o ispunjenju tehničkih uvjeta za elektroničku komunikaciju između sudionika u ovršnom postupku na mrežnim stranicama Ministarstva pravosuđa i uprave pušten je u rad sustav E-ovrha.
S danom 15.09.2021. predaja ovršnih prijedloga više se ne vrši direktno kod javnih bilježnika već putem novog sustava e-Ovrhe
na adresi https://e-ovrhe.pravosudje.hr/#/home
Tako predani predmeti dodijelit će se u rad javnim bilježnicima sukladno zakonskim odredbama.
Nakon zaprimanja prijedloga predmet će dobiti poslovne brojeve i vidjet će se kojem javnom bilježniku je predmet dodijeljen.
Daljnja komunikacija s javnim bilježnikom obavlja se putem sustava eKomunikacija
na adresi https://usluge.pravosudje.hr/komunikacija-sa-sudom/
Popis i kontakt podatke javnih bilježnika možete vidjeti na adresi https://www.hjk.hr/Uredi