Obilježena 20. obljetnica javnobilježničke službe u Hrvatskoj i Dan javnih bilježnika Zagreb, 14. - 16. studenoga 2014. - 17.11.2014.
Poštovani,
koristim ovu prigodu da Vam najsrdačnije zahvalim što ste svojom prisutnošću uveličali našu svečanost obilježavanja 20. obljetnice javnobilježničke službe i Dana javnih bilježnika.
Vjerujem kako je 20. obljetnica bila prigoda da se prisjetimo prvih dana reformi pravnog ustroja i početaka rada jedne nove službe u samostalnoj Republici Hrvatskoj, a da je naš susret i druženje još više utjecao da razmjenu iskustva i na našu buduću suradnju.
S poštovanjem,
Lucija Popov
Predsjednica Hrvatske javnobilježničke komore
Radno i svečano obilježena je 20. obljetnica javnobilježničke službe u Hrvatskoj i Dan javnih bilježnika.
Svečanost je započela u petak 14. studenog u palači Dverce pozdravnim govorom Lucije Popov, predsjednice HJK i pozdravima pokrovitelja Grada Zagreba. Ugodno druženje bilježnika iz cijele Hrvatske te predstavnika notarijata Austrije, Nizozemske, Bosne i Hercegovine - Republike Srpske, Slovenije, Njemačke, Italije, Poljske, Francuske, Mađarske, Makedonije, Turske, Crne Gore, Luksemburga, Republike Srbije, Slovačke i Češke te potpredsjednika UINL i CNUE nastavljeno je glazbenim ugođajem koji su priredili Ivana Biliško, harfa i Marina Gojčeta Silić, mezzosopran.
U subotu je tijekom dopodneva započeo radni dio konferencije na kojoj je izložena aktualna situacija u bilježništvu i planovi za daljnji razvoj te je ukazano na značaj bilježništva kao službe samostalnih i neovisnih nositelja povjerenih nam javnih poslova i osoba javnog povjerenja.
U svom izlaganju Lucija Popov, predsjednica HJK uz pozdrave prisutnima u prepunoj dvorani Panorama na 17. katu hotela Westin vrlo iscrpno ukazala je na razvojni put i na neke daljnje pravce kojim bi se trebalo kretati javno bilježništvo u Republici Hrvatskoj. Zapitavši se kako dalje - naglasila je kako rješenje nalazi u provedbi "Plana 2020" donesenog na nivou Vijeća notarijata Europske unije koji je podijeljen u pet cjelina ili obveza svakog koji obavlja ovu službu - provedbom ovog plana javni bilježnici bi trebali doprinositi društvenom skladu, pravosudnom javnom redu, borbi protiv siromaštva i potpori znanom održivom razvoju.
Prihvativši pokroviteljstvo nad obilježavanjem 20. obljetnice i kao autor uvodnog teksta u monografiji Hrvatsko javno bilježništvo predsjednik Republike Hrvatske Ivo Josipović zbog drugih državničkih poslova nije mogao prisustvovati našoj svečanosti. Predsjednik je poslao pismo koje je pročitano na skupu u kojem je osim čestitke svim javnim bilježnicama izrekao i pohvalu instituciji javnog bilježništva koja je, jačajući pravnu sigurnost građana, pružajući im pomoć, supstituirajući djelovanje države na najbolji način, opravdala u cijelosti svoje postojanje. Odvojenošću od odvjetništva, javno je bilježništvo dobilo ne samo dignitet nego i osobitu odgovornost kao segment pravnoga sustava. Javni bilježnik postaje osoba javnoga povjerenja, nepristrani povjerenik stranaka u zakonom određenim pravnim poslovima koji, osim slovom zakona i pravilima struke, djeluje vođen općim etičkim načelima i deontološkim kodeksom svoga zvanja.
U ime pokrovitelja Hrvatskog sabora skupu se obratila saborska zastupnica Vesna Fabijančić-Križanić, pravnica po struci koja je dobro upoznata s radom Hrvatske javnobilježničke komore i problematikom bilježništva. Uz pozdrave i čestitke za 20. obljetnicu kratko se osvrnula i na značajnu ulogu koju vidi u radu javnog bilježništva u cjelokupnom pravnom sustavu RH.
Posebno zanimljiv nastup imao je Branko Hrvatin, predsjednik Vrhovnog suda RH prisjetivši se formiranja javnog bilježništva i pomoći sudbene vlasti, posebno većeg broja sudaca koji su u tome sudjelovali. Pokazalo se da je uvođenje bilježništva rasterećenje sudstva i da su sudovi sve više preuzimali sporne, a bilježništvo nesporne slučajeve. Na kraju je spomenuo četiri riječi koje on osobno najčešće vezuje uz javno bilježništvo: javno povjerenje i pravna sigurnost.
Sandra Artuković Kunšt, zamjenica ministra pravosuđa upoznala je prisutne s dobrom suradnjom ministarstva i Komore te se osvrnula na zadnje izmjene Ovršnog zakona, posebno unapređenja dostave.
Mario Miccoli, talijanski notar i potpredsjednik Međunarodne unije notarijata za Europu osvrnuo se na zanimanje javni bilježnik čiji profil pripada latinskom notarijatu. Usporedio je "civil law-notaries“ i tz. "public notaries" u common law zemljama. On smatra da treba otvoriti dijalog između ovih dvaju oblika notarijata i postići dogovor kada su u pitanju javne isprave.
Jean Tarrade, predsjednik francuske notarske komore i potpredsjednik CNUE vrlo je slikovito ukazao je na propuste koji su bili glavni uzročnici velike krize svjetskog financijskog tržišta 2008. Tzv. „subprime- hipotekarni krediti" bez čvrstih jamstava su godinama bujali sve dok nisu 2008. prouzročili krah tržišta nekretninama u SAD-u koji je opet povukao za sobom i krizu globalnih razmjera od koje se svjetsko gospodarstvo još uvijek nije u potpunosti oporavilo. Sadašnji „subprime“ sektor je mnogo manji nego što je to bio u prošlosti, a i kontrole su mnogo strože. Jean Tarrade posebno je naglasio značaj Plana 2020 i komentirao pet ciljeva odnosno obveza javnih bilježnika iz tog plana.
Jakša Barbić, potpredsjednik HAZU kratko se osvrnuo na rad ove značajne znanstvene institucije koja već godinama radi i proučava notarijat prostoru Hrvatske. Smatra da ima još više prostora u tome pogotovo u suradnji HAZU i HJK. Notarski dokumenti su prema njegovom mišljenju bogat izvor za sociološko-antropološke studije srednjovjekovlja i načina života u tom razdoblju. Kao jedan od učesnika u stvaranju javnog bilježništva u Hrvatskoj podsjetio je prisutne na niz zanimljivih do sada nepoznatih detalja kako se ova služba formirala od nule, bez posebnih uzora i kako je to trebalo ostvariti u vremenski kratkom roku.
Nakon prvog dijela izlaganja zbog posebnih zasluga za javnobilježničku službu od prvih dana, pa sve do danas Jožici Matko Ruždjak, predsjednici Hrvatske javnobilježničke akademije uručena je plaketa.
U drugom dijelu dopodnevne svečanosti predstavljena je monografija Hrvatsko javno bilježništvo o kojoj su govorili akademik Josip Bratulić, autor teksta o povijesti notarijata od prvih zapisa do 19. stoljeća, doc. dr. sc. Mirela Krešić, autorica teksta o modernom javnom bilježništvu od 19. stoljeća do javnih bilježnika u samostalnoj i suverenoj Republici Hrvatskoj. Akademik Jakša Barbić govorio je o obnavljanju javnobilježničke službe 1993. godine te projektu trgovačkih društava za koje se znalo da neće moći funkcionirati bez sudova, bilježnika i revizora.
Urednik monografije Ivan Maleković, zahvalio je svim autorima, suradnicima, Organizacijskom odboru, izdavačkom savjetu i Upravnom odboru koji ga je imenovao te ukazao na cilj izdavanja monografije, a to je posvjedočiti sadašnji trenutak javnog bilježništva u RH, ukazati na povijesni tijek razvoja javnog bilježništva na ovim prostorima te navijestiti pravce razvitka javnog bilježništva u RH posebice u kontekstu našeg članstva u Europskoj uniji.
Svečana večera na kraju bila je prilika da se u veselijem tonu proslavi vrijedni jubilej, ali i prilika da se još bolje upoznamo, razmijenimo iskustva i uspostavimo suradnju.
Galeriju slika POGLEDAJTE OVDJE.
Povratak na vijesti...