BILATERALNI SASTANAK PREDSJEDNIKA CNUE-a GIAMPAOLA MARCOZA I PREDSJEDNICE HJK - 21.2.2022.
Zvijezdana Rauš – Klier, predsjednica Hrvatske javnobilježničke komore, Rankica Benc, predsjednica Povjerenstva za međunarodnu suradnju HJK i Denis Krajcar, dugogodišnji član Povjerenstva za međunarodnu suradnju HJK, sudjelovali su po pozivu predsjednika CNUE-a u mandatu 2022 na bilateralnom sastanku koji se održao putem videokonferencije. Predsjednik Marcoz je pozvao predsjednicu Rauš-Klier i predstavnike HJK na bilateralan sastanak kako bi zajedno s glavnim tajnikom CNUE-a Raulom Radoiem prezentirao projekte koje namjerava na razini CNUE-a provesti u tijeku 2022. godine te kako bi od predstavnika HJK neposredno saznao koji su projekti i ciljevi hrvatskog notarijata te koji problemi muče hrvatski notarijat. Tijekom sastanka predsjednik CNUE-a Marcoz je naznačio projekte kojima će se CNUE prioritetno baviti u tijeku 2022. godine pod njegovim predsjedanjem. Kao prvi projekt je naveo organizacija zajedničkog obilježavanja proslave godine mladih, obzirom da je 2022. godina u EU označena kao godina mladih. Posebno je istaknuo da je već razgovarao s potpredsjednicom Europskog parlamenta koja je pozdravila takvu inicijativu CNUE-a. Predsjednica HJK Rauš-Klier je istaknula da je i ona kao jedan od projekata njenog novog mandata istaknula proslavu 2022. godine kao godine mladih te želju promoviranja mladih kolega javnih bilježnika te njihovog intenzivnijeg uključivanja u rad tijela HJK kao i u aktivnosti međunarodnih javnobilježničkih asocijacija. Drugi prioritetni projekt u mandatu talijanskog predsjedništva CNUE-om će biti projekt digitalizacije te povezivanja registara pojedinih notarijata članova. U tom smislu, predsjednik Marcoz je istaknu potrebu usvajanja zajedničke platforme kojom će se povezati postojeća digitalna rješenja i alati notarijata članova CNUE-a. Time bi se Europskoj komisiji, ali i ostalim EU institucijama mogli prezentirati kao služba koja je povezana, digitalizirana te kao takva spremna na uključivanje u postupke digitalne prekogranične pravosudne suradnje na razini EU. Predsjednik Marcoz se u tom kontekstu posebno osvrnuo na zajednički projekt njemačkog i španjolskog notarijata EUdoc kao moderno i korisno digitalno rješenje koje je nadogradivo i predstavlja potencijal za međupovezivanje notarijata članova.
Predsjednica HJK Rauš-Klier je istaknula da je postupak digitalizacije od najvišeg prioriteta hrvatskog notarijata te je ukratko izložila do sada završene procese digitalizacije hrvatskog javnog bilježništva koji su ostvareni kroz razvoj jedinstvene aplikacije za rad javnih bilježnika eNotar, a putem koje javni bilježnici ostvaruju pristup raznim državnim bazama podataka, kao što su baze podataka Ministarstva unutarnjih poslova (ovdje je posebno naglašeno da će hrvatski javni bilježnici ubrzo dobiti pristup i fotografijama i potpisu građana iz baza MUP-a), baze podataka Ministarstva financija - Porezne uprave (sustav OIB), Zemljišne knjige i slične baze podataka raznih ministarstva i drugih državnih tijela. Predsjednica HJK Rauš-Klier je izložila i trenutni digitalni projekt HJK, razvoj platforme za rad javnih bilježnika na daljinu, unutar kojeg će se razviti digitalni alata za pružanje javnobilježničkih usluga na daljinu, koji će se temeljiti na najvišim standardima zaštite i sigurnosti. Predsjednica HJK je u tom smislu naglasila i potrebu da se u očekivanom postupku revizije eIDAS Uredbe predlože tako visoki standardi informacijske sigurnosti, a koji su usvojeni ili se usvajaju kako na razini hrvatskog notrijata tako i na razini svih drugih notarijata članova CNUE-a.
Treći prioritetni projekt CNUE je projekt usmjeren na osnaživanje pozicije javnobilježničke službe na razini EU, i to kroz promoviranje digitalizacije i modernizacije javnobilježničke službe. Predsjednik Marcoz je u tom smislu posebno naglasio da se planira provesti jedna opsežna i detaljna ekonomska studija na razini svih država članica EU s javnim bilježništvom latinskog tipa kako bi se tijelima EU mogla prezentirati bitna i blagotvorna uloga javnih bilježnika latinskog tipa na pravni promet pa time i na gospodarski razvoj država članica EU.
U sklopu te točke sastanka g. Denis Krajcar je posebno pozdravio namjeru da se provede takva ekonomska studija te podsjetio na inicijativu Europske komisije iz 2021. godine da se javnobilježnička služba uključi u Indikator reguliranih profesija čime bi se otvorila mogućnost za ubrzanu liberalizaciju javnobilježničke službe unutar cijele Europske unije. G. Krajcar je istaknu da unatoč uspjesima CNUE-a i pojedinih notarijata članova da Europskoj komisiji argumentirano ukažu na neprimjerenost inicijative u kontekstu javnobilježničke službe, čime je ista osujećena, ne treba misliti da je opasnost prošla. On smatra da treba proaktivno osluškivati namjere i politike Europskih institucija kako bi se na vrijeme reagiralo na pokušaje neprimjerene liberalizacije službe koji u prvom redu proizlaze iz nedovoljnog shvaćanja specifičnosti javnog bilježništva latinskog tipa i njegovog izjednačavanja s bilježnicima anglosaksonskog tipa.
Na to se nadovezao glavni tajnik CNUE-a g. Raoul Radoi koji je u okviru ove teme izložio iskustvo sa sastanka Europske pravosudne mreže (EJN) na kojim je sudjelovao kao predstavnik CNUE-a i na kojim je primjetno da neki od konzultanata Europske komisije ne razumiju razliku javnog bilježništva latinskog tipa i anglosaksonskog tipa. Britanskog konzultanta EK koji je izlagao presude Suda Europske unije (a među kojima i presude Pula parking i Zulfikarpašić) u kojima Sud EU radi distinkciju između javnih bilježnika i sudova država članica EU kao argument za pozicioniranje javnobilježničke službe kao profesije na slobodnom tržištu, g. Radoi je pozvao na sastanak u CNUE. Na tome sastanku će mu se izložiti specifična pozicija javnog bilježništva latinskog tipa koja se ogleda u poziciji javnih bilježnika kao povjerenika sudova i osoba s javnim ovlastima, a koje su itekako vidljive i kroz hrvatski primjer gdje javni bilježnici provode ostavinske i ovršne postupke kao povjerenici sudova, ili kroz primjer mađarskih bilježnika koji također provode ostavinske i ovršne postupkeodnosno primjer rumunjskih bilježnika koji imaju ovlast sporazumnog razvoda brakova. Ovom prilikom g. Radoi je posebno pozvao predstavnike HJK da nazoče tom sastanku kako bi neposredno mogli objasniti za potrebe EK specifičnu poziciju hrvatskog notarijata u pravosudnom sustavu Republike Hrvatske, a primarno u kontekstu provođenja nespornih izvanparničnih postupaka. Neposredno nakon današnjeg sastanka g. Radoi je dostavio u HJK svoje bilješke sa sastanka EJN radi lakšeg daljeg zajedničkog rada na ovom problemu.
U toku sastanka predsjednik Marcoz je zamolio predsjednicu Rauš_Klier i da se osvrne kako na pozitivne tako i negativne događaje u hrvatskom notarijatu za koje smatra da bi trebao biti upoznat CNUE. Predsjednica HJK Rauš-Klier je kao pozitivno posebno naglasila kvalitetan i partnerski odnos kojeg je HJK ostvarila s Ministarstvom pravosuđa i uprave RH posebno po pitanju digitalizacije hrvatskog pravosuđa a time i hrvatskog bilježništva kao integralnog dijela pravosudnog sustava Republike Hrvatske. Predsjednica HJK Rauš-Klier je naglasila da se navedena suradnja posebno ogleda u uspješnom završetku projekta eOvrha kojim je ovršni postupak na temelju vjerodostojne isprave u cijelosti digitaliziran u dijelu komunikacije između ovrhovoditelja, Općinskih sudova i javnih bilježnika kao povjerenika Općinskih sudova što je ostvareno povezivanjem sudskog IT sustava eSpis s javnobilježničkim IT sustavom eNotar. Posebno je naglasila i spremnost Ministarstva pravosuđa i uprave RH da inicira uključivanje hrvatskih javnih bilježnika pod pojam suda u Uredbi Bruxelles I Bis u očekivanoj reviziji predmetne Uredbe kao i spremnost razmatranja dodjeljivanja novih kompetencija hrvatskim javnim bilježnicima. Kao loše trenutke predsjednica HJK Rauš-Klier ističe konstantna nastojanja Ministarstva gospodarstva za daljnjom liberalizacijom hrvatskog javnog bilježništva koja je pokušana kroz ukidanje numerus claususa i javnobilježničke tarife, a koji pokušaji su za sada osujećeni kroz argumentirano protivljenje HJK i podršku Ministarstva pravosuđa i uprave RH te Savezne njemačke notarske komore i CNUE-a.
Gđa Rankica Benc je zahvalila stručnoj službi CNUE i Tajniku Radoiu koji su uvijek spremni odgovoriti na, često veoma žurne, zamolbe i pribaviti informacije o pojedinim pravnim pitanjima i praksi u članicama EU, a koji su relevantni za unapređenje i stabilnost notarijate i u našoj zemlji.
Bilateralni sastanak je završio zajedničkim zaključcima u kojima je detektirano da se gotovo svi projekti i ciljevi HJK poklapaju s projektima i ciljevima talijanskog predsjedništva CNUE-a za 2022 godinu te da se očekuje daljnja dobra obostrana suradnja i podrška Hrvatske javnobilježničke komore(HJK) i Vijeća notrijata Europske unije (CNUE-a).
Povratak na vijesti...